Sunday, April 03, 2011

Kolonoskopija

Danas mi stize e-mail od mog dobrog prijatelja. Pise o temi koju ja vjesto zaobilazim: kolonoskopiji. I to uz salu. Valjda da me ohrabri. Nasmijao me do suza, i zbog toga cu ovaj email, naravno bez imena i uz dozvolu autora, podijeliti i s vama. Biljana procitala, pa kaze, haj'mo i mi  zajedno. K'o da idemo na veceru u dobar restoran. Zajedno.  Jos cu ja jednom prije pristanka razgovarati sa mojim drugom, da on meni u povjerenju i u detalje kaze pravu istinu. Nije mi nista rekao da li su ga oci boljele nakon svega ovoga.
***********************


Druze moj,

mozda ti je vec vrijeme za prvo pisanje,a ja se tek sada pripremam za zadnje prije spavanja. Mislio sam i babu uhvatiti na foru ali vise ne pali ni fora ni ostalo.
Tako me odjebe da cak i pomislim "ne daj boze valjda nije do mene".

A sada cemo malo o stolici i ostalim vaznim stvarima u ovim nasim krasnim godinama.

Ovako, meni je ta kolonoskopija bila veliki stres. Ja nikad nisam bio oko tih operacionih sala, a ovo je bas priprema i poslije sve ostalo kao operacija. Dali mi i onu kosulju, zice u veni . Moja zena kraj mene. Zna ima iskustvo, smije se. I ona je u krevetu, stavili su nas zajedno. Ja galamim na nju sto se smije, a ja hocu u nesvjest da padnem od straha. Pritisak ubija.
Ona odlazi prva, a ja cekam. Pravo lezim. Pisa mi se. Sestra donosi tutu. Ubi me sramota.To sve skupa traje oko 45 min i to nije problem. U nekom si polusnu. Zaboravih reci kako treba da bude dan prije. Nista ne jedes samo pijes te odvratne sokove od jabuke 100% secer, supa bez icega i onda uzimas to nihovo da se seres. To ubija. Cijelu noc seres, a nemas sta. Ja i moja zena imamo jedan WC u stanu, pa smo nekako to poceli piti u sat vremena razlike da se ne bismo usrali u hodniku. Na kraju ista boja iz guze kao da pisas.

Nisam do tada znao da i guza moze da piski. Na kraju sve je OK. Imali smo i ja i moja zena po dva polipa koji su ostranjeni i koji su OK. Ali kad je zeni doktor rekao da pazi na hranu, skoro se posvadjala. Mi bas jedemo te blitve, povrce, milion ribe. Kempe sam se pozelio pravo. Ukratko to ti je to.

Da li si imao vremena da ikog stretnes u Banjaluci?

Veliki pozdrav tebi i Bilji,

tvoj drug


2 comments:

  1. To se zove kreativnost.
    Nasmijati društvo u Parkiću do suza.

    ReplyDelete
  2. Kad mi doktor pregleda krajnike i jos nije potego ni za onu drvenu zlicicu, kasikicu ja vec na metar prije toga povracam. Kako bi ovo prezivio?
    Nemam pojma.
    Bojim se da samo ne bih opet povraco.

    ReplyDelete