Saturday, April 18, 2015

Radio Slobodna Evropa: DEJTONSKA KARIKATURA


OMER KARABEG, novinar Radija Slobodna Evropa razgovara s dva bosanskohercegovačka univerzitetska profesora (Slavo Kukić iz Mostara i Miodrag Živanović iz Banjaluke) na temu zašto su svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Bošnjaci i Hrvati u BiH – građani drugog reda.


SLAVO KUKIĆ: Sa ovakvim ustavnim ustrojem i političkom filozofijom koja stoji iza njega nemoguće je, ne samo u BiH, nego na bilo kojoj tački zemljine kugle osigurati funkcioniranje temeljnih građanskih i ljudskih prava. Bez promjene dejtonskog ustroja koji hrani kolektivističku političku filozofiju i bez eliminacije te filozofije kao stila života u BiH, imat ćemo stalno vraćanje unazad i sve više elemenata destrukcije koji uništavaju BiH.

MIODRAG ŽIVANOVIĆ: Gotovo svaki član Ustava BiH nosi u sebi neke elemente diskriminacije. Drugi razlog je ono što ja nazivam političkim autizmom vlasti. Ta vlast je apsolutno odvojena od naroda, što joj omogućava da vrlo komforno uživa u svojim malim torovima ne hajući za one koji su je izabrali.
KUKIĆ: Svjetski centri moći su 1995. godine napravili grešku, jer su za partnere stabiliziranja i izgradnje BiH - drukčije od one u kojoj je grmio rat - uzeli ljude koji su do rata doveli. To je isto kao da su saveznici 1945. godine za partnere uzeli nacionalsocijaliste u Njemačkoj.
ŽIVANOVIĆ: Najnovija inicijativa Brisela da se ubrza evropski put BiH pokazala se dvostruko licemjernom. Prvo, zato što pristanak na to ubrzanje nisu potpisali predstavnici institucija vlasti nego šefovi političkih partija. Taj papir su potpisali plemenski vračevi, kako ja volim da kažem, jer mi živimo u plemenskom društvu. Drugo, taj potez znači da je Brisel odlučio da ponudi alibi i amnestiju svima onima koji nas upropaštavaju gotovo 25 godina.
KUKIĆ: Produžavanje agonije na način da se u igri do besvjesti zadržavaju uvijek isti - naprosto je ironija. Takvim potezima Brisel stvara uvijete da se rat - koji su kolektivističke političke filozofije proizvele u prvoj polovini devedesetih i koji je zahvaljujući mlakoj reakciji međunarodne zajednice nastavljen i poslije Dejtonskog sporazuma - nastavi i u novoj, takozvanoj briselskoj fazi.
KARABEG: Stvar sa nacionalnim ključevima dovedena je do apsurda na prošlim izborima kada su se tri Bošnjaka, poslanika Kantonalne skupštine Sarajevo, izjasnili kao Srbi da bi bili izabrani u Dom naroda Federacije.
ŽIVANOVIĆ: Nije to jedina karikatura. Posljednjih mjesec dana gradske vlasti u Banjaluci su gotovo svakodnevno obavještavale javnost, čak se i hvalile time, da je izgradnja groblja, koja je koštala 20 miliona konvertibilnih maraka, najznačajnija investicija u tom gradu u posljednjih dvadeset godina. Oni, znači, rješavaju pitanje naše smrti, a nisu riješili pitanje naših života. To je po mom sudu još veća karikatura ovog sistema od slučaja mijenjanja etničke pripadnosti. Nije jasno kako je uopšte Brisel mogao da pruži ruku onima koji proizvode ovakve karikature.
KUKIĆ: To je problem Dejtonskog ustava koji producira takvu filozofiju života.
KARABEG: Čini se da u Bosni i Hercegovini više niko ne sme da pomene građansku državu. Odmah vas proglase da ste unitarista.
ŽIVANOVIĆ: Ovdje se zagovaranje građanske države smatra nacionalnom, pa čak i državnom izdajom. Tako na građansku državu gledaju naše vlasti, a blizu tog stajališta, samo ne otvoreno, su i predstavnici međunarodne zajednice.
KUKIĆ: Razlog zašto građanski koncept ne pada na plodno tie treba, pored ostalog, tražiti i u nastupu političkih radikala sa bošnjačke strane koji se, igrajući na kartu građanskog, zalažu za BiH kao državu Bošnjaka, dok bi Hrvati i Srbi imali ona prava koja Bošnjaci imaju u Srbiji i Hrvatskoj. To je priča koja se u zadnjih nekoliko godina dosta često mogla čuti iz bošnjačkih radikalnih političkih krugova. Inače, tačno je da najliberalniji dio bosanskohercegovačkog biračkog tijela najviše apstinira na izborima, dok etnokonzervativci nastupaju kao vojska. To je razumljivo, jer je njih najviše u državnoj administraciji. Oni čuvaju svoja radna mjesta I sigurni su glasači nacionalnih stranaka. Nisu oni zainteresirani ni za kakvu promjenu, jer ta promjena može ugroziti njihovu ekonomsku budućnost.

(Most Radija Slobodna Evropa)

No comments:

Post a Comment