Tuesday, February 02, 2016

Mario M.: Grb na čekanju

Administracija Grada Banjaluka se pohvalila uspješno realiziranim projektima i mediji kao obično sve bezpogovorno prenijeli... Bio kraj godine, vrijeme kada se podvlači crta, kada se sumiraju rezultati i najavljuju 'nove radne pobjede'. Prigodne svečane sjednice, prijemi za zvanice, konferencije za novinare… Bilo razloga za svečano raspoloženje (još snijeg nije iznenadio gradske službe) u Skupštini Grada. Praznično okićen ambijent sa zastavama... Zastava i grb! Grad se kiti onim već tri godine neustavnim simboličkim obilježjima!? To je onaj naprečac usvojeni grb grada iz vremena kada je suspendovano i bratstvo i jedinstvo.


To je onaj grb grada koji je suspendovao Ustavni sud RS. Odlučeno prije tri godine: grb Banjaluke nije u saglasnosti sa Ustavom RS i Zakonom o lokalnoj samoupravi. Razlog: grb sadrži elemente vjerskog i nacionalnog identiteta samo jednog naroda! Sjećamo se, gradonačelnik je u najkraćem mogućem roku obećao promjenu grba. Koju sada ulogu ima osporeni grb na zastavama i zidovima Skupštine grada?
Grb kao simboličko obilježje nekog grada (države, naroda...) prema srednjevjekovnoj tradiciji najčešće je u obliku štita. Simbolično, grbovi brane svoje štićenike i doživljavamo ih dijelom našeg identiteta. Oni su naši štitovi, oni nas čuvaju…


Inače, Grad nema dugu heraldičku istoriju. U Srednjem vijeku lokalni velikaši su zaobilazili viteške turnire. Ili su se takmičili pod tuđom zastavom, jer u Evropi nije zabilježen štit sa banjalučkim znamenjem. Tek u prošlom stoljeću na tragu smo grafički stilizovane tvrđave Kastel iznad Vrbasa predstavljenog paralelnim valovitim linijama. Nije se koristio poslije Drugog rata, bezrazložno, jer takav amblem nije nikoga mogao povrijediti. Valjda je administracija bila troma ili je imala prečega posla. Jer u više jugoslovenskih gradova grbove su 'osavremenili' samo dodavanjem petokrake. Tek šezdesetih godina, valjda iz turističkih razloga, Banjaluka će dobiti novi grb. Autor je navodno bio sarajevski arhitekt Kobal.


Na tom poznatom grbu u formi štita, sve prema heraldičkim pravilima, silueta spomenika palim borcima na Šehitlucima lebdi iznad Kastela i Vrbasa. Sjećamo se dobro tog grba i zamjerki nekih Banjalučana što je ulazna kula Kastela 'ogoljena', ''bez krova je kao ćelava''… Takve su bile šezdesete…
Sjećamo se, nove višestranačke vlasti odmah su odlučile da Banjalučane ne može čuvati petokraka pa su je uklonili… ali tada je nekome vjerovatno i Augustinčićev spomenik izgledao prenaglašeno ideološki… Ali, uklanjanjem i spomenika palim borcima sa grba ostao bi simbol istovjetan onom prvotnom… I tako su nove vlasti naručile novi grb od dizajnera Branka Šestića Šeste.
Bila su to ona vremena kada su van snage stavljena mnoga naslijeđa, pa i ono da je ‘komšija bliži od rođaka’. Tada su definitivno redefinisani pojmovi ‘suživot’ i ‘komšiluk’. U takvom ambijentu usvojeno je rješenje (sada neustavnog) grba: ‘štit’ čija je gornja stranica ukrašena vizurom Doma
kulture, a na zlatno oivičenoj plavoj osnovi smješteni su: kestenov list, tvrđava Kastel, Vrbas... i u centralnom dijelu - krst s ocilima u sredini tlocrta Saborne crkve.
Odluka Ustavnog suda je još na čekanju. Dokada? Lako je bilo u Srednjem vijeku, još lakše u socijalizmu, kako sada dizajnirati grb koji će izraziti ‘kulturno, istorijsko i prirodno naslijeđe svih građana banjalučke lokalne samouprave’? Odbornici Skupštine Grada koji su već odbacili jedan Prijedlog ponuđenog novog grba zaključiše da proceduru treba ponoviti, da treba uključiti i struku i politiku… te da se javnom raspravom definišu oni simboli prihvatljivi za sve građane. U demokratiji nevičnom sistemu kada se tek nazire pravna država (?) najbolje je formirati - komisiju.
Podsjećamo se da je Čerčil formiranje komisije nazvao najefikasnijim načinom da se nešto ne uradi! Ali, vidjeće se…
Iznenađeni mogućnošću javne rasprave osjećamo se pozvani da damo neki doprinos. U grb Grada logično bi bilo integrisati Lojzino osmišljavanje simbola solidarnosti / zahvalnosti (http://parkic.blogspot.ca/2010_03_01_archive.html).

Jednostavan i autentičan, reljef sa gradske kuće na kome golub poklanja cvijet golubici, mogao bi biti i simbol ljubavi. Podsjeća na vrijeme kada se prirodnom stihijom ranjena Banjaluka uz primljenu nesebičnu pomoć brzo oporavila. I uhvatila korak sa svijetom… Bilo je to vrijeme solidarnosti sa komšijom i solidarnosti cijeloga svijeta sa Banjalukom.
Lijepo je tada bilo biti Banjalučanin, stanovnik Grada od Ugleda!

Mario M.

No comments:

Post a Comment

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...