Thursday, February 09, 2017

Aleksandar Aco Ravlić: ESPERANTISTI ZA JUBILEJ ORGANIZIRALI KONGRES (1987.)


Prije nego li je u jesen 1937. godine osnovan “Esperantski klub” u Banjaluci bilo je esperantista, koji su širili ovaj neđunarodni umjetni jezik i održavanjem tečajeva. Osnivački skup banjalučkog “Esperantskog kluba” održan je 16. septembra 1937. u Gradskom parku, ali ne na otvorenom! O tom novom klubu u Banjaluci, objavile su “Vrbaske novine” između ostalog i ovo: “Na inicijativu nekolicine esperantista, u Banjoj Luci je osnovan Esperantski klub, čiji će delokrug rada za sada, u početku, biti grad i okolina. Kasnije će se delokrug rada proširiti i na celu teritoriju Vrbaske banovine. Osnivačka skupština kluba održana je preksinoć u prostorijama kavane ‘Gradski park’. Skupštini je prisustvovalo blizu 50 esperantista i prijatelja ovog međunarodnog jezika. Pošto su pročitana i od strane prisutnih sa malim izrmenama primljena društvena pravila izvršen je izbor privremene uprave na čelu sa g. Lehnerom”. Među najvažnije zaključke ovog osnivačkog skupa bilo je održavanje i početak “u toku sledećeg meseca otvoriti besplatan tečaj esperanta za sve svoje članove”.
Pola stoljeća poslije - 1987. godine banjalučki esperantisti su svoj jubilej proslavili na nesvakidašnji način - organiziranjem 22. po redu kongresa Jugoslovenskog saveza za esperanto. U znak trajnog sjećanja i u sklopu širenja ideje esperanta, koji je sve više počeo gubiti mjesto u svijetu sporazumijevanja, jednim dijelom i zbog prodora engleskog u sve oblasti života, banjalučko “Filatelističko društvo” je izdalo filtelistički koverat sa posebnim žigom, u kojem su - kako se u narodu kaže - “jednim udarcem” obilježena dva jubileja. Prvi, stogodišnjica esperanta “centjara jubileo de esperanto” (1887-1987.) i drugi, pola stoljeća Esperantskog kluba Banjaluka, odnosno održavanja 22. kongresa Jugoslovenskog saveza za esperanto (“22. KONGRESO DE JUGOSLAVIA ESPERANTO-LIGO”).
Grb grada Banjaluke, ime grada domaćina i vrijeme održavanja - “BANJA LUKA, 19. -21. 6.1987.”, otisnuti su na prigodnom poštanskom kovertu i prigodnom poštanskom žigu. To je sigurna ostavština koja je pohranjena diljem svijeta kod onih filatelista koji se bave prikupljanjem poštanskih vrijednosnica o esperantu. Sigurniji trag o banjalučkim esperantistima nije ostavljen.

Aleksandar Aco Ravlić

No comments:

Post a Comment

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...