Saturday, March 25, 2017

Robert Dacešin: 22 načina kako bih unaprijedio turizam u Banjaluci

Jedan mladi Banjalucanin ima svoje vidjenje kako unaprijediti nas grad. Svakako vrijedno paznje. Vjerovatno bi svako od nas imao svoju listu, razlicitu od ove, ali vrijedi procitati i razmisliti... Ja bih, na primjer prvo, negdje van grada, otvorio veliki kamenolom i u njega na neodredjeno vrijeme doveo one koji sada vode nas grad (i ne samo grad) i koji se vec cetvrt stoljeca "ugradjuju" u svaki investicioni projekat. Time bi se napravilo mjesto za one koji zaista zele unaprijediti grad, a ne svoj dzep. A takvih, nadam se, jos uvijek ima.

******************


Robert Dacešin, tenski sudija i poliglota, rođeni Banjalučanin i neko ko mnogo voli svoj grad, sačinio je listu od 22 ideje kako unaprijediti i obogatiti turističku ponudu Banjaluke. Robert vjeruje da će ove ideje nekome ko ima uticaja poslužiti da uljepša grad u kojem živimo.


Rođen sam u Banjaluci i mnogo volim svoj grad. Volim ljude ovoga grada, aleje, miris kestena na jesen, rafting na Vrbasu, igranje
tenisa na K4, ćevape i sve druge stvari kojima se ponosimo. Međutim, koliko god da volim Banjaluku i koliko god je hvalim ljudima u inostranstvu, svjestan sam činjenice da u poređenju sa drugim gradovima svijeta, nudi malo toga. Svjestan sam toga da turizam u Banjaluci gotovo ne postoji.


Međutim, svjestan sam i njenog ogromnog potencijala koji leži neiskorišten i mogućnosti da pruži mnogo, mnogo više nego da privuče nekoliko turista koji zalutaju ovdje.

Dva podatka i jedno pitanje najbolje ilustruju turizam u Banjaluci:
· Samo 80.000 noćenja za godinu dana. Mostar ima preko milion!
· Činjenica da smo kao drugi najveći grad, tek 7 najposjećeniji grad u Bosni i Herceogivni i to nakon Sarajeva, Mostara, Jahorine, Tuzle, Trebinja i Teslića!

· Kada je zadnji put u ovom gradu napravljen objekat koji nije stambena betonska zgrada ili neki ugostiteljski objekat, već nešto što bi privuklo turiste?

Volim da upoznajem ljude raznih kultura i često mi dolaze prijatelji koje sam upoznao na putovanjima, ali i ljudi preko Couschsurfinga koji dolaze u Banjaluku. Dosta stranaca upoznam i kroz prijatelje, razne organizacije, te tako moj broj ljudi iz drugih zemalja koje upoznam godišnje iznosi 20-30. Uvijek pričamo o tome šta im se dopada, šta ne, šta bi promijenili…

Klasično razgledanje grada i šetnja od Kastela do Parka Mladen Stojanović svakako nisu nešto zbog čega ljudi dolaze u Banja Luku. Za nekoga ko je dosta putovao, Banski dvor, Hram Hrista Spasitelja ili Kastel, mogu biti interesantni, ali ruku na srce, nisu dovoljni da se u Banjaluci ostane duže od jedne noći. Turističku ponudu grada popravljaju stvari poput raftinga i toplica u Šeheru, ali većina ljudi na kraju ode iz grada sa istim osjećanjem. Super se provedu zbog ljudi, dopadne im se hrana, ali grad kao grad, ne pokaže im ništa posebno.

S obzirom na to da nismo imali sreću Pariza, Barselone, Rima i drugih svjetskih gradova da nas obogate prelijepim hramovima, dvorcima i tvrđavama, zašto ne bismo pokušali razviti turističku ponudu Banjaluke na jedan malo drugačiji, kreativniji način?

Turizam je jedna od rijetkih grana koja bilježi konstantan rast u svijetu, a zemlje poput Hrvatske praktično žive od njega. Zašto ne bismo pokušali iskoristiti sve stvari koje imamo da ih komercijalizujemo i približimo turistima!? Zašto ne upotrijebiti malo mašte i predstaviti Banjaluku na jedan drugačiji način!?
22 ideje kako unaprijediti turizam u Banjaluci

1. Brendiranje Safikadine priče

Najpoznatija legenda Banjaluke svakako je ona o Safikadi, djevojci koja zbog smrti svog dragog odlazi na Kastel i staje ispred topa koji pucnjem označava podne i odlazi sa njim u vječnost. Skoro niti jedan turista koji je kod mene boravio nije čuo priču o Safikadi, a samim tim nema interesa da posjeti njen “grob” koji se nalazi pored Kastela i na čijem engleskom prevodu postoje dvije greške u spelovanju.
Zašto ne bismo iskoristili ovu sjajnu legendu da je prezentujemo turistima i pokušali zaraditi na njoj?
U Lisabonu, u djelu Belem, nalazi se spomenik Ljubavi, 4 velika slova LOVE, od metala sa srcem. Pored spomenika, nalazi se mali štand, gdje jedan momak prodaje katance koje zaljubljeni parovi mogu da okače na spomenik i da se potpišu na njega. Katanci se prodaju po 4 evra. Tako vi kupite katanac, dobijete marker, potpišete se, zakačite ga i imate finu uspomenu na grad.
Zašto onda ne bismo na Kastelu, pored galerije koja je nedavno otvorena, napravili jedan pravi spomenik za Safikadu sa slovima LJUBAV i prodavali turistima katance za recimo 5KM. Taj dio Kastela bi se mogao nazvati Safikadin kutak i koristio bi obogaćenju relativno skromne ponude tvrđave.
Verona ima svoju ljubavnu priču koju je jako dobro brendirala, a pogledajte i šta je Rumunija uradila sa izmišljenom pričom o grofu Drakuli koja je postala njihova broj 1 turistička atrakcija. Obično odlaze sa njega, razočarani što unutra nisu mogli pronaći nešto više destinacija. Svaka priča se može upakovati u nešto kvalitetno.
Isto tako, na Kastelu se ne može pronaći gotovo nikakva ponuda i nakon 5-10 minuta šetnje, turisti …
Zar ne bi bilo fino vidjeti da na ulazu u Kastel stoje dva čuvara obučena u stare kostime, kao što viđamo po nekim drugim gradovima? Ovo bi bio odličan mamac za turiste, jer svi vole imati jednu ovakvu sliku.
Zar ne bi bilo fino da postoji prodavnica suvenira u kojoj će se moći pronaći poklon za svoje drage osobe ili neki info centar u kome bi se mogli informisati više o samoj tvrđavi.

2. Kreativne skulpture

Sigurno smo svi nekada, negdje u svijetu vidjeli neobične skuplture koje su nas oduševile. Kao najbolji primjer uzeo bih gradove Wroclaw u Poljskoj i Bratislavu u Slovačkoj gdje sam studirao dvije godije. Ova dva grada praktično su se brendirala kroz ove simpatične skulpture koje ne koštaju mnogo.
U svim turističkim ponudama ovih gradova, ove skulputre bile bi na prvom mjestu. Zašto ne bismo napravili nešto slično kod nas? Mogli bismo iskorisiti likove iz djela Petra Kočića i njih prikazati kroz skulpture i postaviti u centru grada. Zašto ne bismo angažovali studente Akademije (nauke i) umjetnosti na ovom projektu, njima dali posao, a gradu jedno novo obilježje po kojem će biti prepoznatljiv?

3. Brendiranje dajaka

Svi u Banjaluci znamo za dajak i ponosimo se njima, ali niko ko dođe ovdje nije čuo za njega. Čak i ljudi koji su čuli za njega, ne znaju gdje mogu probati vožnju, kome da se obrate, a čamci ko čamci, ne izgledaju ništa posebno na prvu.
U gradiću Aveiro u Portugalu (Portugalska Venecija), čitav biznis je napravljen od ovih čamaca, samo zbog njihov dizajna. Iscrtani šarenim sličicama i simpatičnim imenima, vrlo su atraktivni za turiste. Isto bi se moglo uraditi kod nas. Svaki čamac bi se mogao dizajnirati na jedan fin način da oslikava Banjaluku i svakom čamcu bi se moglo dati ime neke uticajne osobe iz grada.
Dajkom bi upravljali momci obučeni u neke posebno napravljene odore i pričali ljudima priče o gradu dok ih voze, među kojima bi bila i legenda o nastanku, dajaku, koju veoma mali broj ljudi zna.
Napravile bi se svakodnevne ture u određeno vrijeme i mnogo bi se lakše dolazilo u priliku da se iznajme čamci. Ovo bi napravilo veliku razliku u samom predstavljanu ovih čamaca, koji bi svojim veselim dizajnom privlačili turiste i tako kreirali dodatni prostor za zaradu.

4. Kreirati program “Usvoji turistu”

Prije neki dan, prijatelj iz Španije kojeg nisam vidio pet godina, dolazio mi je u posjetu. Prva stvar koju mi je spomenuo i koja ga je frustrirala je što niko na autobuskoj stanici nije pričao engleski i što ne postoji bankomat gdje bi zamijenio novac!
Stvarno je poražavajuće da na jednom mjestu, koje predstavlja prvi kontakt turiste sa gradom, niti jedna zaposlena osoba ne govori engleski i ne postoji mjesto gdje se može zamijeniti novac. Ok, ako se radnici ne mogu naučiti engleski i ako se ne može otvoriti mjenjačnica tamo, postoji jedan način koji bi učinio da se turisiti osjećaju prijatnije.
Program “Usvoji turistu” imao bi za cilj povezivanje lokalaca i turista koji dolaze u grad. Lokalci bi bili njihovi vodiči kroz grad, davali im savjete i bili osobe kojima se turisti mogu obratiti. Lokalci, kao i turisti, bi za ovo dobijali popuste u određenim barovima ili restoranima, a turista bi mogao da ima i određen popust i u nekom od hostela. Na kraju, turista bi odlazio sa nečim mnogo većim od fotografije, prijateljem i razlogom da ponovo dođe u grad.

5. Kreirati slogan grada

Još jedan od načina na koji bismo mogli promovisati turizam u Banjaluci je kroz kreiranje interesantnog slogana koji bi privukao turiste. Koliko puta smo čuli ono “What happens in Vegas, stays in Vegas” ili “New York, city that never sleeps”. Zašto ne bismo kreirali neki unikatan slogan grada koji bi oslikavao ono što nudimo? Kako vam se čini: Banja Luka, mali grad, veliko srce ili na engleskom; Banja Luka, small place, big heart”?

6. Promovisati legendu o 7 žena na 1 muškarca

Svima koji žive u Banjaluci dobro je poznata urbana legenda o 7 žena na 1 muškarca. Ali šta mislite koliko stranaca koji posjete Banjaluku to zna? Vjerujem da manje od 1%.
Najjednostavniji način kako bismo promovisali ovu legendu je kreiranje neke interesantne skulpture sa 7 žena oko 1 muškarca, negdje u centru grada. Priče kao ove svima su interesantne i jedna su od stvari koje će ljudi sigurno zapamtiti prilikom posjete nekom gradu.

7. Uvrstiti ukrajinsku crkvu među znamenitosti grada



Iako će možda neki reći da ova crkva nema istorijski značaj, njena raskošna arhitektura čini je jednom od najljepših građevina u gradu. Izbačena iz svih turističkih obilazaka i tura, zaista je šteta što većina turista koja dođe u grad, nema priliku da upozna njegov dio koji čine nacionalne manjine koje žive ovdje.

8. Promovisati imidž zelenog i čistog grada

Banja Luka je grad koji se može pohvaliti svojom čistoćom i zelenilom. Rijetko kad bih na ulicama grada našao neko smeće i stvarno bih pohvalio rad komunalaca u našem gradu. Ali zašto ne napraviti te ružne kante za smeće malo interesantnijim?
Recimo nešto ovako. Poznati smo i kao narod koji mnogo voli košarku. Mogli bismo i kante na ulicama sa mrežicama ofarbati da podsjećaju na koševe?

9. Igrica dok čekate zeleno na pješačkom

Koliko puta sam se samo načekao čekajući zeleno svijetlo kod Opštine grada ili kod pošte? Tih 90 sekundi nikada da prođe. Gledao bih ljude sa druge strane, pokušavao ranije da pređem. Sa jednim vrlo jednostavnim rješenjem mogla bi se napraviti mini igra, sa kojom bismo igrali ping pong sa osobom koja se nalazi sa druge strane ulice. Sjajan način da potrošite 90 sekundi i da upoznate buduću simpatiju.

10. Promovisati sevdalinke/starogradsku muziku

Ukoliko odete u Portugal, primijetićete da je jedna od stvari kojom se svi ponose fado, vrsta tradicionale lokalne muzike, veoma slična našoj starogradskoj muzici. Iako sevdalinke nisu karakteristične samo za Banjaluku, skoro niti jedan grad u BiH ne koristi ovo kao način turističke promocije. Zašto ne uključiti u turističku ponudu grada, odlazak u neki tradicionalan restoran sa
domaćom hranom i slušanjem ove muzike uživo i na taj način još više unaprijediti turizam u Banjaluci?

11. Dan pozitivne energije

Jednu sedmicu godišnje, napraviti dan pozitivne energije u kojoj će se pažnja samo davati pozitivnim pričama i dešavanjima u gradu. Ukrasiti grad na šaren način, nešto poput ovoga na slici.

12. Napraviti aleju poznatih

Nedavno sam bio u Minhenu gdje sam uz jedno jezero naišao na gomilu otisaka poznatih ljudi koji su nekada bili u gradu i koji su ostavili svoje otiske u njemu. Santana, Snoop Dog, Michael Jackson, Andre Agasi i mnogi drugi potpisali su se na pločnike Minhena.
Zašto recimo u Parku Petar Kočić, kojem ruku na srce nedostaje sadržaja, ne bismo napravili nešto ovako. Ponovo, ne košta mnogo, gosti koje zamolite da ostave svoje otiske biće počastvovani tim, turistima će biti zanimljivo, a mi koji ovdje živimo imaćemo nešto novo da oživi grad. Na ovaj način mogli bismo stvoriti malu Aleju slavnih Banjaluke.

13. Unijeti boje u naselja

Naselja poput Borika i Starčevice dosta su siva i tmurna, posebno zimi. Murali koji su urađeni u Boriku sjajna su stvar, ali zašto ne otići korak dalje i pojedine dijelove zgrada osvježiti raznim detaljima.

14. Malo drugačije staze za bicikle

Još jedan od kreativnih načina pomoću kojeg bismo mogli unaprijediti turizam u Banjaluci. Mnogo biciklista u gradu se žali kako ne postoji dovoljan broj staza i kako su često u dilemi gdje mogu da voze. Ukoliko se već ne mogu izgraditi nove staze za bicikle, zašto ne bismo osvježili ove koje imamo nekim simpatičnim elemetnima? Napravimo staze nalik na igrice, gdje ćete dok se vozite, biti u prilici da skupljate poene ili dobijate ubrzanje!

15. Inovativniji obilasci grada

Pored organizovanih tura sa vodičima u Banjaluci ne postoje obilasci drugog tipa i turisti obično sami lutaju po gradu, bez mnogo informacija i odlaze iz grada sa vrlo malo toga šta mogu ponijeti. U gradu ne postoji nikakva jednistvena tura koja bi targetirala turiste koji ne žele klasično obilaženje grada. Kreiranje tura kao što su potrage za blagom, samo su jedan od načina privlačenja turista.

16. Sadržaj za najmlađe na stanicama

Dok sa djetetom čekate autobus da dođe, bilo bi sjajno kada bi se vaše dijete moglo zanimati nečim.
Zašto ne staviti malu ljuljašku na pojedine stanice na kojima obično djeca koja putuju u školu i čekaju bus?

17. Promovisati grad prije nego što turisti dođu

Nedavno sam pročitao da je Hrvatska broj jedan po broju pretraga na Googlu za mjesta za odmor. Hrvati ulažu ogroman novac u marketing u ovom polju, to je vidljivo, ali vidljivi su i rezultati koje ostvaruju. Umjesto što čekamo da nam turisti sami dolaze, trebali bismo učiniti nešto da ih privučemo dok su još kući. Kreirati intersantan video i pronaći partnerske agencije i gradove koji će ga puštati na svojim stranicama i društvenim mrežama, sigurno je jedan od načina da zainteresujemo ljude za Banjaluku.
Isto tako, naš grad nema Instagram, Twitter, pa čak ni Youtube kanal i ne koristi društvene mreže ni u kakvom smislu radi promocije turizma.

18. Redizajnirati turističku mapu grada

Oficijelna mapa grada koja se trenutno može uzeti u Turističkom officu i po ostalim ugostiteljskim objektima, sve je samo ne pratkična i fino dizajnirana. Dimenzija 2×2, ogromna je, teška za nositi, nepregledna, sa jako malim brojem korisnih informacija o gradu, osim nekoliko objekata koji se mogu vidijeti. Svakako bi trebali dizajnirati mapu gradu po ugledu na mnoge svjetske gradove, u dizajnu koji je ljudima privlačan i koju će sačuvati i ponijeti kući sa sobom.
Starinska mapa, samo proširenog oblika sa iscrtanim ulicama i zanimljivim informacijama o gradu sa druge strane mogla bi da bude rješenje.
Mogli bismo kreirati mape koje bi oslikavale koje stvari se mogu posjetiti u određeno doba godine, neku vrstu termo mape.

19. Informaciona mjesta pored bitnih znamenitosti.

Da li Vam se nekada desilo da tokom putovanja stanete pored nekog spomenika i nemate nikakvu ideju šta on predstavlja? Meni jeste. Šta mislite kako se osjeća turista kada stane ispred Palate predsjednika ili Boske, na kojima baš i ne piše izvana šta predstavljaju.
Rješenje? Napraviti male table sa QR kodovima, gdje će ljudi moći da samo skeniraju kod koji vide i da automatski dobijaju informacije o tom mjestu. Na ovaj način, turisti ne bi morali da razbijaju glavu oko toga šta je to što vide, a ukoliko bi se nešto ovako uradilo na nekoliko jezika, bila bi to jedna fina novina koja pokazuje da Banjaluka ipak misli o svom gradu.

20. Nagovoriti turiste da se taguju

Veliki broj ljudi kada dođe u neko mjesto voli da se taguje na aerodromu ili autobuskoj stanici tog grada. Ali da bi taj neko to učinio, potrebno je da ga to mjesto na kojem se taguje, privuče na neki način. Ne možemo srušiti našu autobusku stanicu i napraviti novu, ljepšu, ali možemo napraviti bar jedan interesantan info štand, za sve turiste, sa nekim ko govori engleski, ko bi dočekao ljude i u startu stvarao pozitivnu sliku o gradu.

21. Mala biblioteka

Veliki broj ljudi ima kući knjige koje nikada nije ni pročitao, niti planira da ih pročita. Sa druge strane, određene škole oskudjevaju sa knjigama i svaka donacija bi im dobro došla. Moja ideja je da se na nekoliko mjesta u gradu naprave kućice nalik na ove na slici u koje bi ljudi mogli da odlažu knjige koje ne koriste, a one bi na kraju svakog mjeseca odlazile u neku od škola u gradu.

22. Prodavati razne neobične prozivode

Pored dve suvenirnice koje rade u gradu, i dalje je potraga za suvenirom grada, a brojni turisti koji dođu i nisu najzadovoljniji ponudom suvenira koje mogu da nađu. Banjaluka je grad prirode i grad zelenila, pa zašto ne bismo prodavali neke neobične stvari, kao recimo:

Vazduh sa Šehitluka u kutijici
Boca bi na etiketi imala tekst: 25 % istorija, 25 % avantura % 25 % lijepe žene 25 % dobra zabava. Može sadržavati tragove mirisa kestena. Prozivod je 100 % prirodan. Svjež zrak sa Šehitluka pomaže smanjiti stres, usamljenost i pospješuje dobro raspoloženje. Mogu ga koristiti svi koji žele da se osjećaju bolje.
Voda iz Kanjona Vrbasa u bočici
Bočicu nostalgije za sve ljude koji žive u Banjaluci u kojoj bi bile spakovane sve stvari koje Banjalučani, koji žive u inostranstvu,vole i koje im nedostaju. Ili određene suvenire malo drugačijeg tipa, sa drugačijim dizajnom.
Ovo su bile samo neke ideje kako bi se mogao unaprijediti turizam u Banjaluci. Kao što vidite, ove ideje ne koštaju mnogo, potrebno je samo malo mašte i kreativnosti.

No comments:

Post a Comment

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...