U ova digitalna vremena čini se da je knjiga došla u krizu i da je sve manje čitalaca. Ne vjerujem anketama na ovu temu, ali osjećam da nešto nije u redu. Pjesnici štampaju sve tanje knjižice a ljubitelji poezije kao da su prešli u neku vrstu ilegale. I večeri poezije, neposjećene, izgledaju pomalo otužno. Do poezije volim doći sam, u nekoj svojoj tišini. Slučajno dobih ovu knjigu nerazumljivog naslova, prijatno me iznenadila Suzana: ''Pogledaj, poezija: 'Banjalučki rukopisi'!''. Pjesnici u nekom dijelu svog života povezani sa Banjalukom. U antologijskom izboru pjesme četrdesetak autora (P. Kočić, M. Islamović, D. Studen, J. J. Bojović, K. Mićević, S. Vujković, R. Pavlović, I. Bekrić, R. Risojević, R. Preradović, S. Kozić Preradović, Đ. Damjanović, M. Vujičić, S. Plavšić, I. Horozović, S. Bošković, Z. Kecman, Z. Kostić, M. Orlović, N. Vukolić, D. Praća, S. B. Bajić, A. Horozović, N. Guzijan, S. Martinović, B. Kapetanović, P. Bjelošević, M. Stojičić, R. Đogatović, Lj. Lalić, Lj. Račić, V. Dedić Bačevac, K. Mrđa, Z. Jurić, Ž. Kecman, T. Bijelić, A. Čvorović, Ž. Đurđević, T. Stupar Trifunović, M. Kremenović, N. Paripović, T. Kršić, K. Kovrlija, A. Lučić, I. Josipović, S. Bačevac Istok) u originalu i prevodu na mađarski jezik. Knjiga seriozna, čini se zaista značajnim projektom. Zaista neuobičajeno: antologija (savremene) banjalučke poezije. I vrlo pretenciozno, jer masovna zastupljenost pjesnika je obrnuto proporcionalna snazi 'banjalučkog pjesničkog kruga'.
Za predstavljanje ovdašnjih poeta mađarskoj kulturnoj javnosti najzaslužniji je gospodin Ileš Feher. Neko vrijeme prije rata živio je i radio u Banjaluci i šire u Bosanskoj Krajini. Objavljivao je prevode u banjalučkim 'Putevima', družio se s književnicima. Obnavljanje nekadašnjih banjalučka poznanstva i sjećanje na Grad su rezultirali ovom dvojezičnom knjigom. Izbor autora je načinio zajedno sa piscem Zdravkom Kecmanom. (Predgovor: M. Stojičić)
Ne mogu meritorno ocjenjivati; u raznolikosti poetika, stilova, formi... pronašao sam ponešto za sebe. Ali, očita je neujednačenost kvaliteta pri odabiru pjesama. Vjerujem da će i mađarski čitalac biti zadovoljan uz uslov da prevodilac uspije prenijeti drukčije poimanje...
Svaki izbor, pa i antologija, predstavlja autorov pogled iz određenog ugla, u određenom trenutku. I uvijek postoji rizik subjektivnog opredjeljenja.
Meni čitaocu činilo se da bi u ovoj panorami autorske kriterije morale zadovoljiti i pjesme Enise Osmančević Ćurić (jer ona nije samo dječiji pjesnik!). Bilo bi dobro inkorporirati neku njenu pjesmu. Pitam našu Žužiku: ''Možeš li prevesti koju Enisinu?'' I brzo dobijem tri prevoda na mađarski...
*****
Orfej na jutarnjoj kafi
Slušajući Tvoju
Pjesmu
Obukao sam
Sve četiri čarape
Na jednu nogu.
Orfej a reggeli kávén
Versedet
Halgatván
Mind a négy
Harisnyámat
Egy lábra húztam.
*****
Naš čovo
Imao je
Pripitomljenu suzu,
Javnu,
Kućnog ljubimca.
Suza je malo
Lajala,
Ponekad osvajala
Bljeskom,
Pjevala kao ptica,
Vrckala smijehom
Za upiš,
Suza iz vica.
Došle su
Neke uozbiljene godine,
Suza je postala
Ponornica.
A mi emberünk
Volt neki
Egy szelid könnye,
Közös,
Kedvenc állatka.
A könny egy kicsit
Ugatott,
Néha hóditott
Fénnyel,
Dalolt mint a madár,
Ugrándozott kacagva,
Nevetve,
Könny a vicből.
Azután jöttek
Valami komoly évek,
A könny
Örvénnyé vált.
*****
Bosanska etida
Nosila je
Dijete u naručju,
Nosila je sofru
I zavežljaj,
1 djecu vodila
Pa se umorila.
Ostavila prvo sofru.
Tamo kuda ide
Biće previše i usta;
Ostavila zavežljaj,
Tamo, kamo ide
Biće previše i tijelo
Golo.
Djecu nije ostavila.
Djecu su joj oteli.
Nosila je srce samo.
O, teškog li tereta.
Boszniai etüd
Vitte
Ölébe gyermekét,
Vitte az étkező asztalt
És a batyút,
És gyermekeit kézen fogva
Elfáradt vala.
Elhagyta az asztalt.
Ott, ahová megy
Sok lesz a száj is.
Elhagyta a batyút,
Ott, ahová megy
Sok lesz a csupasz
Test is.
A gyermekeit nem hagyta,
Gyermekeit elvették.
Vitte csak a szívét
Ó, mily nehéz teher.
Pjesnikinja: Enisa Osmančević Ćurić
Prevod (forditotta): Antal Zsuzsa
No comments:
Post a Comment