Većina misli da bi bolje živjeli u SFRJ

Istraživanje zajednice europskih fondacija Europski fond za Balkan, provedeno u zemljama zapadnog Balkana u suradnji sa srbijanskom agencijom Ipsos Strategic Marketing, bavilo se stajalištima i percepcijom dviju generacija rođenih 1971. i 1991.
Istraživanje je provedeno potkraj rujna i u prvoj polovici listopada 2011. metodom ankete ''licem u lice'', na uzorku od 2.468 ljudi u regiji zapadnog Balkana (države bivše Jugoslavije, izuzev Slovenije, i uključujući Albaniju).

U svim zemljama bivše Jugoslavije, osim u Hrvatskoj i na Kosovu, među građanima postoji većinska uvjerenost da bi se bolje živelo da se nekadašnja zajednička država SFR Jugoslavija nije raspala, pokazuju rezultati istraživanja ''Od Jugoslavije do Europske unije: 20 godina poslije 1991 - Priča o dvije generacije'', predstavljenog u petak u Beogradu.

Da bi im život bio bolji s opstankom Jugoslavije smatra 69 posto građana Srbije, 65 posto građana Crne Gore, 62 posto Makedonaca te četvrtina građana Kosova i 30 posto građana Hrvatske.


Prema rezultatima istraživanja, u Hrvatskoj skoro četvrtina (24 posto) smatra da bi im život u takvom slučaju bio isti, a trećina da bi živjeli lošije, dok je, kada je riječ o Kosovu, više od polovice (56 posto) ispitanih koji smatraju kako bi lošije živjeli da je opstala Jugoslavija.

U Republici Srpskoj je 81 posto ispitanih pri stajalištu kako bi živjeli bolje da je opstala nekadašnja zajednička država, dok to smatra 58 posto ispitanika u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Rezultati istraživanja također pokazuju da većina hrvatskih građana smatra političke čelnike odgovornim za izbijanje ratnih sukoba u bivšoj zajedničkoj državi, dok u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori odgovornost za te događaje pripisuju međunarodnoj zajednici, dok na Kosovu smatraju da je to krivica samog naroda.

Bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević smatra se, svugdje osim u Srbiji, najodgovornijim za ratove, pri čemu to stajalište podupire više od 90 posto ispitanih sa Kosova (92 posto), te skoro dvije trećine ispitanih u u Hrvatskoj (64 posto) i Makedoniji (65 posto).

Odgovornost se, kako je pokazalo istraživanje, u znatno manjoj mjeri pripisuje bivšem predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu i ostalim političkim čelnicima s početka devedesetih, dok su bivšem predsjedniku predsjedništva Bosne i Hercegovine Aliji Izetbegoviću odgovornost za rat pripisali samo ispitanici iz Srbije i Republike Srpske.

(Prenijeto iz Nacionala, 10.marta, 2012)