Pages

Friday, October 09, 2015

Most Radija Slobodna Evropa: Građanska BiH

Novinar Omer Karabeg, Dragana Dardić, izvršna direktorka Helsinškog parlamenta građana Banjaluke i Adis Arapović, politikolog i program menadžer sarajevske nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa razgovarali su na temu:




Da li u BiH ima elemenata građanskog društva?

ADIS ARAPOVIĆ: Ako građanski duh razumijemo u političkom smislu kao suprotstavljanje građanskog identiteta etničkom, nacionalnom i religijskom, onda ne vidim da ima.
KARABEG: Kako je uspeh mladih košarkaša doživljen u Banjaluci?
DRAGANA DARDIĆ: Uspjeh košarkaša je ovdje, u Banjaluci prošao nezapaženo. U vješto skrojenoj čestitki. Predsjednik Dodik je pokušao spomenuti talente koji dolaze samo iz jednog entiteta, a da se ne čestita cijeloj reprezentaciji.


ARAPOVIĆ: Velika se knedla morala progutati u kabinetu predsjednika Republike Srpske da bi se bilo kakva čestitka uputila mladim košarkašima. Vrlo dobro znamo da se ta ekipa takmičila i pobjeđivala pod zastavom BiH i da su u njoj vladali timski duh i međusobno poštovanje. Ti momci su bili rasterećeni entitetskih, etničkih i drugih podjela kojima su učeni tokom odrastanja. Oni su, u stvari, anomalija, oni su ogroman ideološki incident i izazov vladajućoj ideološkoj matrici.
DARDIĆ: U vrijeme građanskih protesta u Federaciji BiH dio građana Republike Srpske želio je da se solidariše sa ljudima iz Federacije i time pokaže da je situacija u ovom entitetu ista kao i u Federaciji, kada su u pitanju privatizacija, radnička prava, neisplaćivanje zaostalih plata, itd. Međutim, oni su optuženi za, citiram, „urušavanje ustavnog poretka Republike Srpske". To je bila prva reakcija vlasti, a zatim je uslijedio pokušaj da se donesu tri krajnje sporna zakona kojima se suštinski dovodi u pitanje pravo ljudi na slobodu izražavanja i okupljanja.

ARAPOVIĆ: Onog momenta kada su plenumi građana formirani u vrijeme protesta prestali da se fokusiraju na konkretne zahtjeve, koje treba uputiti vlasti, otvorio se prostor da ih se izmanipulira - i to se i desilo. Možda su bila i prevelika očekivanja od plenuma koja su bila pumpana našom željom za pravednošću i boljom vlašću. I građani i mediji su bili žedni drugačije političke kulture i prakse nadajući se da će plenumi preuzeti dio funkcija političkog aparata. To je bilo naivno očekivanje.
DARDIĆ: Koliko znam, postoji jedna grupa u kojoj su ljudi iz Federacije, koji su imali iskustva sa plenumima, kao i ljudi iz Republike Srpske koji nisu imali to iskustvo. Njih ujedinjuje ideja socijalne pravde i oni su okupljeni u jedan neformalni pokret za socijalnu pravdu. Ta ideja danas zvuči utopistički, ali mislim da takvim grupama i inicijativama treba posvetiti pažnju, jer bez takvih ideja mi se nećemo odmaći ni korak od ovoga u čemu danas živimo.

ARAPOVIĆ: Socijalni protesti ne prelaze granice zato što se u takvim slučajevima uvijek pojavi kočnica i proradi sumnja, pa se krene sa pitanjima da li je neki protest spontan, ko stoji iza njega, da li je tu politika umiješala prste. Socijalnom nepravdom se može politički manipulirati. Već dvije decenije političke elite u BiH nam govore da možemo biti solidarni samo sa onim ko je iz našeg entiteta, našeg naroda, našeg kulturnog miljea. Prošlogodišnje poplave su dekonstruirale tu etnonacionalističku paradigmu. Pokazalo se da prirodna katastrofa i slike napaćenih ljudi mogu probuditi ono najljudskije u nama i da istinska solidarnost ne poznaje nacionalne granice.
ARAPOVIĆ: Onog momenta kada shvatimo da je u jednom čovjeku moguće integrirati i građanski, i etnički, i vjerski identitet - taj princip možemo implementirati na nivo cjelokupnog društva. Živimo u ideološkom sljepilu misleći da se ne može biti istovremeno i građanin, i Bošnjak, i Srbin ili Hrvat, i stanovnik Sarajeva, Širokog Brijega ili Prijedora, i navijač Borca, Zrinjskog ili Sarajeva. Sve se to može biti u isto vrijeme, a da ne bude međusobno suprotstavljeno.
DARDIĆ: Nedavno smo bili svjedoci uspjeha inicijative da se spriječi izgradnja mini hidroelektrana na rijeci Uni i tako zaštiti ta rijeka, jer je gradsko vijeće Bihaća povuklo odluku o davanju saglasnosti za izgradnju tih hidroelektrana na Uni. Druga inicijativa okupila je građane oko vrlo slične stvari, a to je zaštita Nacionalnog parka Sutjeska u okviru kojeg postoji jedna od najočuvanijih prašuma u Evropi - Perućica. Sudbina te inicijative još je neizvjesna, ali postoje naznake da će vlast odustati od nakane da da koncesiju da se na Sutjesci grade mini hidroelektrane. Dakle, ekološka pitanja okupila su ljude iz oba entiteta.


(Radio Slobodna Evropa)

No comments:

Post a Comment