Most Radija Slobodna Evropa: Nedovršeni ratovi

Da li su su završeni jugoslovenski ratovi devedesetih godina? Novinaru Omeru Karabegu sagovornici su dva istoričara: Dubravka Stojanović iz Beograda i Tvrtko Jakovina iz Zagreba.

Dubravka Stojanović: Ratovi u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, rešeni su intervencijom međunarodne zajednice - i to na neki neobičan način koji je ostavio mnoga pitanja otvorena. To je razlog što mi s punim pravom možemo da govorimo da su ti konflikti i dalje tu.

Tvrtko Jakovina: Slažem se. Dodao bih i makedonski kompleks koji je danas možda kompliciraniji nego što je to bio u trenutku kratkotrajnog, pa onda zamrznutog sukoba. Možda bih se mogao našaliti i reći da ne samo da nisu zatvoreni ratovi devedesetih nego je i Drugi svjetski rat jednako živ kao i ti ratovi, a imamo povremene ulaske i u Prvi svjetski rat. Pretpostavljam da ćemo idućih godina, kada budemo obilježavali sto godina od završetka Prvog svjetskog rata i nastanka jugoslovenske države, još jedanput otvoriti neke od nezavršenih problema koji nisu samo historiografski.

Stojanović: Stanje u svim državama bivše Jugoslavije je veoma je loše. Vlasti nisu uspele da nađu rešenja za ozbiljne socijalne i ekonomske probleme, pa onda posežu za stvaranjem ratne atmosfere da bi odvratile pažnju od glavnih problema.

Jakovina: Potencijala za rat više nema, ali mi bismo se trebali čuvati da konflikti ne buknu u društvima koja su nakon rata ostala trajno nesretna, ili imaju osjećaj da su u luđačkim košuljama koje ne mogu rastrgnuti, a moraju ih nositi. U tom smislu još uvijek su otvorene stalne krize koje ne vidim da se rješavaju.

Stojanović: Što se Srbije tiče ono što se dovodilo u pitanje je da li je taj rat dobro ili loše vođen, da li se moglo zauzeti više, da li je izgubljeno previše - i sa nekim žalom se konstatovalo da taj rat nije dobro vođen. Ali sami ratni ciljevi nisu nikada dovedeni u pitanje. Ideologija nije dovedena u pitanje.

Jakovina: Ono što mene plaši je činjenica, koja je potvrđena i u jugoslovenskim ratovima, da se nacionalni sastav stanovnika jedne teritorije može vrlo lako promijeniti primjenom sile i da možete zapravo ogroman broj stanovnika vrlo brzo "premjestiti" sa jednoga na drugi teritorij. Mislim da to ostaje inspiracija, ali, možda, i pritajena nada nekih krugova da stvari nisu gotove, da vojne linije mogu biti pomaknute, što bi onda uključivalo nove ratove.

Stojanović: Međunarodno pravo je dosta jasno kako se povlači granica i na moru, i na reci, i na kopnu. Ali, očigledno je da svako ostavlja poneki problem otvoren da bi ga mogao koristiti ili za unutrašnju ili za spoljnju upotrebu. Srbija je uvek nekako ostajala nedovršena, a vidimo da se to dešava i sa drugim državama bivše Jugoslavije.

Jakovina: Ako neprestano živite u prošlosti i ako neprestano po njoj kopate, ako novim generacijama ne dozvoljavate da žive u 2016. ili u 2026. godini, već ih neprestano vraćate u 1941. ili u 1991, onda postoji mogućnost da se te stvari ponove. Jer, zapravo stalno živimo u militariziranoj atmosferi, stalno imamo iste neprijatelje, stalno na susjede gledamo sa nepovjerenjem. To je možda pesimističko gledanje, ali ja trenutno ne vidim šta bi moglo usmjeriti ova naša društva u dobrom pravcu.

(Radio Slobodna Evropa)