Pročitaš nekoliko njegovih pjesama i nazoveš ga pjesnikom. On te sačeka i pokloni ti svoju knjigu. Piše posvetu uz karakterističan osmijeh kojim se na svoj način uvlači pod kožu. Tek onako usputno ti traži mišljenje, kad pročitaš. Sve to nekako lagano, prijazno i s uvažavanjem.
Odonda te žulja primljeni zadatak i prati njegova dobroćudna faca. Čitaš poeziju ali nemaš iskustvo književnog kritičara. Naslov knjige 'Uljepšaj mi dan' djeluje nekako imperativno i obavezujuće. Očekuje li to pjesnik da pročitaš i pohvališ? Može li to jedna škorpija? Na naslovnici, u refleksu naočala vidiš sliku bašte hotela Bosna. Hedonista znači, e tu se sigurno podudarate.
Cijelo popodne čitaš tu neveliku knjigu. Čitaš, maštaš, podsjećaš se... Kao i pjesnik Boco: 'Svojeg nekad/ danas da se sjetim/ pola vijeka/ treba da preletim.'
Pjesme nije napisao novinar, nego romantični gradski šetač, naš dobroćudni Boco. Ne piše on zato što je hrabar nego zato što voli naš Grad. Banjalučanin za Banjalučane piše ispod aleja, piše o gradu kojeg nisu krasile velespavaonice... od dana kada je čamdžiji preplanulog lica ukras bila djevojka iz špica do saznanja da 'ta gospođa umornog lica/ biješe mi školska drugarica.'
I tako uvučen u Bocinu fantaziju ploviš ka onim iskrenim vremenima kada se u dugim redovima čekala karta za kino, kada ne biješe daleko ni solo grah kod Željeznog konja i sjetiš se Grada kojim nisu šetale klonirane djevojke, Grada u kome su ukrasi bili njegovi Građani...
'Zažmiri, da vidiš...', dobro kaže pjesnik.
Čemu sad poezija, ovih dana kada je mjesec studeni najtopliji?
Protegneš lijeno uz Vrbas, istinsku banjalučku konstantu... Kad tamo pjesnik Boco, bicikl i 'silk na lijesku zavezan'.
Nadaš se prilici kada će ti pjesnik uz ribu i njeno treće plivanje nastaviti svoju paradu stihova:
'Donosim vijesti, svima po mjeri
U vrtić su stigli penzioneri.
Od viška penzije kolače kupili
Častili djecu i pjevali.'
Mario
 |
| Vrbe kraj Vrbasa |
****************
Ponio sam u Kanadu pet primjeraka Bocine knjige "Uljepsaj mi dan".
Jednu sam vec obecao Tonki i Bori Gagula.
Prva cetvorica koja mi se jave sa zeljom da dobiju knjigu, dobice je besplatno!
Troskove slanja placa sretni dobitnik! Ali, ako je dobitnik u Torontu niko nista ne placa.
Mario, prelijepo si ovo napisao, sigurna sam da će se i Boco samnom složiti.
ReplyDeleteReći više od ovoga samo bi pokvarilo dojam rečenoga.
Hvala obojici.
Dugo smo radili zajedno, ali ovakvog Maria nisam poznavala, drago mi je da ga upoznajem.
A knjiga? Potrudit će se moji banjalučki prijatelji da dođe do mene.
Tačno!
ReplyDeleteTražoio sam mišljenje i dobio ga, ali mnogo više od očekivanog. Hvala Mario !
Nataša,
neka se tvoji prijatelji jave i ja ću ti pokloniti knjigu sa posvetom, ako ne, snijeg gazim i u Zagreb dolazim, da knjigu lično donesem. Hvala svima, dirnuli ste me!
Snijeg gazim i dolazim, a na zakon strogo pazim...
ReplyDeletePokojni cvjecar je znao slati takve telegrame, a oni u DB bi ludili i kontali oko toga 'kakve su to sifre'...
Danas je suncano, da li radi knjige?
J.
Boco i cutanje je znak odobravanja, sto ne znaci da ne pozdravljam tvoj rad, ali nekad treba biti umjeren u javljanju.
ReplyDeletebruja
Boco
ReplyDeletePoezija, kao ni jedna druga umjetnost, kad se jednom nadje u koricama, zivi zivot kojim autor vise ne moze upravljati. Kako ce ono sto je njezno zibano u njedrima utjecati u osobu koja cita, ovisi o toj osobi, a cesto puta i o trenutku. Ja sam takva da mi se sve dozivljeno, procitano, odslusano, vidjeno pretvara u zbroj zvukova ( vjerovatno neka falinka u glavi ), a onda ovisno o tomu izadje li to na romantiku, sjetu, bunt ili erotiku, izaziva u meni reakciju. Na zalost prva Vasa pjesma koju sam procitala, mome uhu nije godila. Ne ispricavam se zbog toga, moj dozivljaj je moj, nego se ispricavam zbog grube i nepristojne reakcije. To mi zbilja nije trebalo, posebno zato sto sve ono Vase procitano uglavnom na ovim stranicama, na mene je ostavilo puno bolji dojam. U nekim stvarima sam doslovno uzivala.
To sto sam nepotpisana nadam se da nije neki problem, jer ako me ne prepznate Vi, prepoznace me mnogi drugi, pa ce Vam reci tko Vam se obraca.
Srdacan pozdrav
Poslije komentara posljednje anonimus gospodje, moram reci nesto i ovm Marijevom ovrtu i Bocinoj poeziji.
ReplyDeleteMarijev osvrt ostavio sam i danas, jer mi se izuzetno svidio. Kao i u vecini Marijevih javljanja i komentara, svaka rijec je izvagana apotekarskom vagom.
Gospodju anonimus prepoznajem, i slazem se s njom potpuno. Konacno! I za mene je moj drug Boco pozitivno otkrice. Iako ga znam godinama, decenijama, nisam nikada pomislio da se iza njegovog dobronamjernog osmjeha, iza obavezne Montgomerke krije posmatrac, biljeznik, pjesnik koji pise nama prepoznatljivim banjaluckim kodom.
Isti taj kod ( dugo o) prepoznaje se i kod gospodje anonimus, i zbog toga je nije tesko desifrovati, znati o kome se radi, njeno izvinjenje shvatiti i prihvatiti, jer u tom izvinjenju nalazimo i sebe...
Hvala Boco, bez obzira na banjalucke prijatelje, knjiga s posvetom ce me posebno obradovati.
ReplyDeleteEvo pozdrav iz Zg-a gospodji iz Zg-a, na ovim ljepim rijecima upucenim Boci a ujedno i Boci kao podrska.
ReplyDeletehttp://www.youtube.com/watch?v=IiHdHGgLIRM
Moze li mala popravka linka?
ReplyDeletenesto ne radi...
Ova adresa radi perfektno. Nesto ne radis-Te, kako treba.
ReplyDeletepozdrav.
bruja- potpisani
Na modrom nebu iznad Zagreba.... Hvala, volim Pistu.
ReplyDeleteCanci moj,
ReplyDeletetreba knjigu napisati,pa napraviti korice, pa odstampati, pa neko to treba da pregleda i sve to kad se sabere je trosak za Bocu.
Lijepo je citati ali posao je posao. Ja imam kod sebe 10 primjeraka Bocinih kjniga pa izvolite sa narudzbama.Cijena knjige je 10$ plus pos.
troskovi.
Sve tvoje slike sam sa uzivanjem gledao ali kada si bio kod Trivicke ocekivao sam da vidim i Kustru.
Pozdrav dedi i babi,
Penso
Dragi prijatelji,bogatstvo je imati Bocu za prijatelja-nesebičnog,duhovitog,brižnog,veselog,
ReplyDeletetalentiranog da čovjeku uljepša dan.Naše druženje u Inđiji na pjesničkim susretima bilo je iznimno zanimljivo a njegovo dobro srce je željelo da upoznam Natašu i vezale su nas baš lijepe misli i stihovi.Povrijediti svakoga od nas je najlakše,ali mislim da nam to ne treba biti nigdje ,a najmanje ovdje cilj.Piši Boco i radujmo se novim susretima-posebno hvala za pjesmu o Marku.Svima ugodan dan,Jovanka