Pages

Wednesday, April 13, 2011

NUKLEARKE

Ostecena nuklearka Fukusima (Japan)
Mozda je zanimljivo sada, kad su oci svijeta uprte u Japan i napore da se kontrolise zracenje iz zemljotresom ostecene nuklearke doznati malo vise o nuklearnim elektranama, njihovoj istoriji I buducnoati.

Prednost koristenja nuklearne energije u proizvodnji elektricne energine je sto ova tehnologija ne uzrokuje klimatske promjene. Mane, nepouzdana priroda procesa i male zalihe uraniuma. Pretpostavlja se da su zalihe uraniuma uz sadasnju potrosnju dovoljne za slijedecih 60-70 godina. To je za 50% vise nego zalihe nafte i prirodnog gasa.
Drugo gorivo koje se koristi u nuklearkama je plutonium 239 ali ovaj elemenat se veoma lako moze koristiti i za pravljenje atomskih bombi, za razliku od uraniuma, tako da su dozvole za gradnju i snabdijevanje ovakvih nuklearki veoma kontrolisani.
Nukearna energija snabdjeva oko 7.5% ukupne potrosnje energije u svijetu, sto odgovara oko 17% globalne potrosnje elektricne energije.

Istorija i buducnost nuklearki

Nuklearna industrija je stara oko 50 godina. Prva nuklearka je napravljena u SSSR 1954. Od tada je sagradjeno 575 nuklearki, ukljucujuci 125 u USA. Insatlirani kapacitet nuklearki u svijetu u 2008 godini je bio 413 GW ( 119GW u USA), i one su tada proizvodile oko 300HW elektricne energije (73%). Ot 575 izgradjenih nuklearki, 439 jos uvijek rade, 119 ih je zatvoreno, ali samo 17 od ovih je potpuno ugaseno, zbog toga sto je gasenje nuklearki komlikovano i veoma skupo. Prema podacima iz 2009 35 nuklearki je u izgradnji. Neke zemlje, kao Njemacka i Spanija, ne u buducnosti granju novih nuklearki ali neke druge, kao Francuska, Ukrajina, Finska planiraju gradnju novih.
Zbog potencijale opasnosti nesagledivih posljedica, gradnja nuklearki nikada nije bila podrzana od svih. Tako na primjer u USA izmedju 1970 i 1980, nije izdana ni jedna dozvola za gradnju nuklearke.

Potpuno gasenje nuklearke je dug, komlikovan i skup proces. Na primjer nuklearka Trojan u drzavi Oregon u USA, sagradjena 1972 i prestala sa radom u 1993. Od 1993 do 2006. ta nuklearka je zatvarana. Zatvaranje podrazumjeva osiguranje da se radioaktivni otpad spremi tako da njegovo zracenje ne predstavlja opasnost.

Sigurnost nuklearki

Proces koristen u nuklearnoj industriji pocinje od rudnika. U ovoj fazi proces je prilicno siguran ali je u 2008 godini zabiljzen prekid rada najveceg svjetskog proizvodjaca uraniuma Cameco , pored Otave, zbog potncijalnog radioaktivnog curenja u jezero Ontario.
Najveci broj nuklearnih nesreca desi se u samim nuklearnim reaktorima. Najcesci uzrok ovoga su greske u dizajnu ili ljudske greske. Radijacija moze biti izazvana i zemljotresom, teroristickim napadom, procesom starenja, curenjem odlozenog nuklearnog otpada.
Najvaznije za siguran rad nuklearki je pravilan rad sistema hladjenja reaktora. Uredjaji koji kontrolisu ovaj proces moraju biti posebno pouzdani i imati rezervu za svaku situaciju. Problemi koji nastaju prelaskom sa analogne na digitalnu elektroniku, rjesavaju se tako sto se paralelno analognoj ( staroj) uvode kao razerva digitalna kontrola koja postepeno , ne odjednom, zamijenjuje zastarjele analogne dijelove.

Ako vam je ovaj clanak, autora Bele Liptaka, koji sam procita i preveo iz web casopisa sustainableplant,  malo ohrabrio ili uplasio, nije do mene. Meni je bio zanimljiv jer sam nekada, davno u gimnazijskim danima, volio bas atomsku fiziku, zbog izvanrednog profesora, atomskog fizicara Spase Puljica.

1 comment:

  1. Velik sam protivnik nuklearki. Premalo se koriste obnovljivi izvori energije. Mogla bi se detaljnije pregledati Teslina ostavština.
    Vjerujem da postoji «nova» alternativa nuklearnoj energiji, ali svjetski moćnici odlučuju i zna se čime se rukovode.
    Vjerovatno će biti još Černobila i Fukušima, odnosno još žrtava ljudske gluposti i pohlepe, dok se ne okrene drugim energetskim izvorima.
    Ostaje nam vjerovati da nam sudbina nije namijenila i nuklearnu katastrofu u susjedstvu. No, pojam susjedsta u takvim katastrofama je potpuno drugačiji.

    ReplyDelete