Politicka ekonomija ili ekonomska politika

Ne znam kako je u Evropi i na Balkanu, ali pad cijena sirove nafte na svjetskom trzistu ovdje, preko bare, osjeti svako od nas koji nedjeljno puni rezervoar svog auta.

Pa jos ko ima vise auta u porodici, onda se to znatno osjeti na porodicnom budzetu - ustedi se skoro jedan izlazak na veceru u dobar restoran mjesecno.

Jos pocetkom ove godine u Torontu je cijena jednog litra supera bila od 130 do 140 centi (kanadskih).

Zadnjih mjesec ili mozda vise ustalila se na oko 113 centi po litru.

Sjecam se da je cijena litra supera 1993, kad smo stigli u Kanadu, bila 45-48 centi. I naravno, posto ne postoji trend pada cijena vec samo njihovog rasta  posebno kad je nafta u pitanju, cijena je svih ovih dvadeset i kusur godina rasla.

Koliko se sjecam samo jedan ili dva puta je padala, ali zaista samo privremeno.
Od ljeta cijena sirove nafte na svjetskom trzistu je pala za jednu trecinu.

Kako to da je cijena nafte bas sada pala  i to bas ovoliko?

Pitanje je vjerovatno suvise lako za vecinu vas. 

Cijenom nafte se rjesavaju ili namecu politicki problemi. Najnoviji pad cijena sirove nafte je direktna upotreba prirodnih izvora i ekonomije u politicke svrhe.

Nizom cijenom nafte se na najdirektniji nacin utice na politiku Rusije i njen pokusaj da povrati ekonomski ali i politicki uticaj na svoje bivse satellite koji su se vec nasli ili nastoje da se nadju pod skutama ujedinjene Evrope.

Veoma jasno i direktno.

Cijenom nafte se obara cijena gasa kojim Rusija snabdjeva i politicki i ekonomski ucjenjuje Evropu i svijet.

Politika u danasnjem svijetu se svela na ucjenu.

Ucjenom se odgovara na ucjenu!

I ko ce u tom odmjeravanju snaga jakih, ili onih koji se zele pokazati jakima, izvuci deblji kraj?

Mali i nejaki, kakvi su svi oni izrasli na rusevinama Istocne Evrope ili Balkana.

Kako ce se u tom sudaru velikih u kome nema ni milosti niti nevinih, snaci nase male drzavice vidjecemo uskoro.