Ramazan

Ramazan Šerif Mubarek Olsun svima koji slave i puno zdravlja i lične sreće

BANJALUKA

Tuti Fruti - Stvari lagane

Bogdan Tanjević: Sa Turskom po medalju u Sloveniju

Krajem avgusta, u Sloveniji se igra Evropsko prvenstvo u kosarci, Eurobasket 2013.

U to doba dogovaram susret u Istri sa mojim kosarkaskim drugarima  Midom Krkicem i Dragom Kopanjom. Potajno dogovaramo i odlazak u Sloveniju na Eurobasket.

Puno je zelja, a malo vremena za susrete sa dragim ljudima, prijateljima koje je sudbina iz Banjaluke odvela u Istru.

Na Eurobasketu 2013 ucestvuju sve bivse republike bivse Jugoslavije ili kako se to sada, vjerovatno  da bi se izbjeglo spominjanje Jugoslaije, populrno naziva zapadnog Balkana.

Bosa Tanjevic, legendarni kosarkas, trener, selektor, pobjednik nad najtezom bolescu,  ne vodi ni jednu od tih reprezentacija. On vodi Tursku reprezentaciju. Kad malo bolje razmislim  - to mu ga dodje na isto....

Evo kako Bosa prognozira Eurobasket.

************************

Turska će na Eurobasketu 2013 igrati u grupi D u Kopru, gdje će se za prolaz u drugi krug boriti sa Švedskom, Italijom, Rusijom, Grčkom i Finskom.

"Nimalo lagana grupa. Ipak, ne sumnjam da ćemo proći dalje, što ne znači da ćemo bilo kojeg protivnika podcijeniti. Naš cilj je jasan. Dakle, ići ćemo stepenicu po stepenicu, od utakmice do utakmice. Trebamo što bolje odigrati u grupi i zauzeti što bolju poziciju za drugi krug takmičenja. A, tada? Onda je sve otvoreno, a naša obaveza osvajanje medalje", kazao je Tanjević, koji je u prvom mandatu selektor seniorske reprezentacije Turske bio od 2004. do 2010. godine.
O reprezentacijama sa prostora zapadnog Balkana na narednom EP, Tanjević je ponovio slično što je rekao i prije više od mjesec dana:

"I tada sam naglasio da najviše očekujem od Crne Gore, koja ima izvanrednu centarsku liniju. Oni će biti jedan od kandidata za medalje, u to sam uvjeren. Isto tako, i domaćini Slovenci mogu do najvišeg cilja. Srbiju nikada ne treba odbaciti iz igre, dok iznenađenje mogu napraviti Makedonija, Hrvatska i BiH", mišljenja je Tanjević.
On je kao trener Turske osvojio i zlatnu medalju na nedavno završenim 17. Mediteranskim igrama održanim u Mersinu.
"Igre su bile organizovane na sjajan način i to mi je iznimno drago. Naravno, posebno sa počašćen što sam sa momcima prigrlio zlato. Ekipa je bila mlada i vidio sam na koga mogu računati i u budućnosti. Uz medalju to je naš najveći profit na Mediteranskim igrama u Mersinu", istakao je Tanjević za agenciju Anadolija, naglasivši:
"Moj novi izbor za selektora A tima normalna je konsekvenca, jer odlično poznajem situaciju u turskoj košarci, sve igrače znam u dušu, dugo sam tu, i tako dalje… Lično, zalagao sam se da za selektora dovedemo jednog od najboljih evropskih trenera Etore Mesinu. Međutim, pregovori su dugo trajali i u zadnjem momentu dogovor je otpao. Žao mi je što nije došao u Tursku, jer bi imao dobar tim na raspolaganju i mogao bi napraviti puno. No, život ide dalje. Svjestan sam odgovornosti koja mi je pripala. Vjerujem u naš tim i uspjeh Turske, kako na EP, tako i na Svjetskom prvenstvu naredne godine u Španiji".

Forever Tango - A Evaristo Carriego

Iz intervjua sa književnikom Dževadom Karahasanom

Bosna će, ako Bog da, opstati, jer Bosna je tvorevina kulture, kazao je u ekskluzivnom intervjuu za agenciju Anadolija prof. dr. Dževad Karahasan, jedan od vodećih, ''najsnažnijih i najdojmljivijih'' bosanskohercegovačkih književnika, pisac i intelektualac koji je izuzetno cijenjen u Evropi.

Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su Europska nagrada za esej (knjiga eseja godine) Charles Veillon, Herderova nagradu, Nagrada Bruno Kreisky, njemačka književna nagrada ''Heinrich Heine'', koju je Karahasan primio kao prvi dobitnik te ugledne esejističke nagrade iz države koja je izvan njemačkog govornog područja, Goethe medalja iz Goethe instituta u Düsseldorfu, kao i brojnih drugih priznanja iz Beča, Graza, Leipziga, Pariza... Nažalost, ne i iz njegovog Sarajeva i Bosne.

Ovaj književnik i predavač na brojnim njemačkim i europskim univerzitetima, koji je mnogo više poznat u Njemačkoj ili Austriji nego na Balkanu, jer je, kako veli, nespreman da učestvuje u klanovima, ''okuplja raju'', spletkari za bilo čije interese i pokazuje na sebe, duboko, ipak, proživljava sve što se dešava u njegovoj domovini iz koje je morao otići ratne 1993. godine.

Živi i radi u tri evropska grada: Berlinu, Sarajevu i Grazu, ali najčešće se vraća upravo gradu na obalama Miljacke, o kojem je ispisao neke od najljepših rečenica.

Povodom njegovog 60-rođendana, kojeg slavi ove godine donosimo dio razgovora sa profesorom Karahasanom, inače rođenim Duvnjakom (Tomislavgrad).

''Ja bih svoju poziciju najradije označio kao granicu. Jer, istovremeno sam u Bosni i van Bosne, jer vrlo često putujem. Inače, pisac je čovjek na granici. Pisac je čovjek koji gleda, sluša, pokušava razumjeti i ono što mu je strano, sa čim se ne bi mogao složiti'', započinje priču Karahasan.

Kaže da je primijetio da su naši ljudi ''jako frustrirani i traumatizirani''.

''Takav sam i sam. Ne čudim se. Znate, često sam u situaciji da moram da objašnjavam te frustracije, odnosno taj politički košmar ili ja bih radije rekao pseudo politički košmar koji mi živimo, u koji smo mi svi upali.

Naši pseudo političari, praveći se da su rasisti, sakrivaju činjenicu da su kriminalci, mizerni i jeftini šverceri koji se prave da su ultra, trubo, deluxe Srbi, Hrvati, Bošnjaci. Ustvari su sitni šverceri koji sitnu retoriku prodaju da bi sakrili činjenicu da kradu, pljačkaju, švercaju'', ocijenio je Karahasan.

To, kako priznaje, doista frustrira.

''Dvadeset godina mi sanjamo mrvu normalnosti. I oni nam je ne daju, da bi opljačkali ovo malo što je ostalo. Dvadeset godina mi pokušavamo razumjeti zašto nam se dogodilo ovo što nam se dogodilo u ratu, a oni nam ne daju da se sastavimo sa sobom. Čovjek koji je u nježnoj dobi od 40 godina otkrio da je Hrvat, sad bi htio od mene braniti mog najboljeg prijatelja Fra Milu Babića!? Čovjek koji u životu nije pročitao nijednu Krležinu stranicu, hoće od mene da brani ''hrvatsku stvar''. Pa, ne možeš... Čovjek za kojeg ne znam da li bi bio sposoban navesti dvojicu ozbiljnih srpskih intelektualaca, mislilaca ili pisaca, hoće od mene da brani ''srpsku stvar''. Pa, ne možeš...'', govori on.

Ugledni bh. književnik, dramatičar, esejist i romanopisac priznaje da oni to ne bi mogli ''da se nisu aranžirali sa zapadnim centrima moći koji se uporno prave da su zabrinuti za nas i hoće da nam pomognu''.

''Taj stupanj nemoći na koji smo mi usmjereni, na koji smo prisiljeni, koji nam je nametnut, to mora da frustrira. Naprotiv, mislim da su naši ljudi, zaista, sjajni, da trpe tu nemoć, taj užas s toliko dostojanstva za koliko ja ne bih bio sposoban'', smatra Karahasan.

Profesor Karahasan podrobno je pratio sve što se dešavalo na nedavnim protestima bh. građana ispred državnih institucija u Sarajevu kada su zahtijevali usvajanje Zakona o jedinstvenom matičnom broju građana (JMBG). Za agenciju Anadolija analizira narodni bunt i otvoreno daje podršku zahtjevima građana.

Upitan zašto narod trpi, neočekivano ističe da je to ''dokaz zrelosti tog naroda'', jer ''ljudi koji su kobajagi izabrani u naša zakonodavna tijela lažu sebi, Bogu i nama''. Svjestan je da su pred Parlamentom BiH protestirali očajni roditelji male djece i njihovi prijatelji.

''Ja mislim da su zbivanja oko demonstracija pred Parlamentom više nego jasno pokazala svu užasnu sramnu laž sistema koji je nama nametnut i daytonske logike. Sjećate se, desetine grmalja sjede osigurani kordonima policajaca u zgradi Parlamenta i tresu se, cvokoću od straha jer je trogodišnji dječak probio policijskih kordon vozeći kolica sa svojom jednogodišnjom sestrom! Ljudi koji se potpisuju kao doktori nauka, nekakvi Ljubići, ne stide se reći da su se osjećali ugroženima i ne stide se lagati. Tvrde da se ne usuđuju doći u Sarajevo jer nisu sigurni! To me užasava. Vjerujte mi da je to što ljudi trpe ovo dokaz njihove ljudske i emotivne zrelosti. Jer šta možemo? Nije Bosna otok izgubljen negdje u dubini oceana, izoliran, Bosna je, nažalost, usred kontinenta, integrirana u nekadašnju Jugoslaviju, u Balkan, Evropu, Bosna je, naravno, temeljito okupirana. I šta mi možemo'', pita se.

Laži bh. političara, kazao je Karahasan, naši zaštitnici i prijatelji sa Zapada slušaju i odobravaju.

Govoreći tako o budućnosti njegove domovine, Bosne i Hercegovine, ističe da nije zabrinut. Bosna će, veli, preživjeti.

''Pojam države se kroz historiju mnogo puta mijenjao. Ono što je nastalo u 19. stoljeću nakon Francuske revolucije kao država nacije je jedna kratka, minijaturna, super kratka epizoda, trenutak u ogromnoj historiji države. Imate ljudi, ja spadam u te, koji smatraju da država nacije spada u pseudomorfozu države, da je to jedna potpuno kriva forma koja je u jednom momentu nastala, neko vrijeme trajala, mnogo zla izazvala i nestala. Već danas ne igra više nikakvu ulogu. Moćni koncerni su danas mnogo jači, određuju zbivanja u svijetu mnogo više nego tzv. nacionalne države. Predsjednici, država vlada u Americi, Francuskoj, Velikoj Britaniji su ustvari namještenici 10 ili 15 velikih državnih koncerna, nemojmo se zavaravati. Mene države, iskreno, nisu nikada posebno zanimale jer im nisam pripisivao značaj. Ono što mene uzbuđuje i zanima jeste kultura. Naš život se ne odvija u državi, već u kulturi i kulturnom sistemu. Država je nekakav okvir, infrastrutkra društva'', ocijenio je Karahasan.

''Tako da, što se mene tiče, neka oni sad okupe ovo pseudo-političara, neka ih odvedu u Gvantanamo, gdje im je već mjesto, neka se žene s njima, neka nam ukinu ime države! Ja vas uvjeravam ništa se neće dogoditi ako nam ukinu sve ove kobajagi vlade koje haraju. Država je konstrukt, kultura je organski proizvod. Ja sam u tom pogledu, naravno, veliki optimista da će Bosna, ako Bog da, opstati, jer Bosna je tvorevina kulture. BiH nikad nije bila politički projekt. Ja mislim da je Jugoslavija bila dobra ideja. Ja sam Jugoslaviju volio i mislim da je to bio izvrstan, sjajan politički projekt. Ali, je Jugoslavija, nažalost, ostala politički projekt. Nikad nije prerasla u činjenicu kulture i raspala se dok ste rekli keks, bez velike agresije izvana. Bosna je bila izložena užasnoj agresiji i izvana, a i iznutra. Još uvijek je ostalo dosta Bosne. Bosne još uvijek ima, jer je Bosna tvorevina kulture ''.

Razgovor za posao

POSLODAVAC: Imaš 50 cigli u avionu. Ako jednu baciš iz aviona koliko
ih ostane?

KANDIDAT ZA POSAO: To je jednostavno, 49.

POSLODAVAC: Kako u 3 koraka staviti slona u frižider?

KANDIDAT ZA POSAO: Otvorite frižider. Stavite slona unutra. Zatvorite
frižider.

POSLODAVAC: Kako u 4 koraka staviti jelena u frižider?

KANDIDAT ZA POSAO: Otvorite frižider. Izvadite slona iz frižidera.
Stavite jelena. Zatvorite frižider.

POSLODAVAC: Lav slavi rođendan, da li su sve životinje na rođendanu?

KANDIDAT ZA POSAO: Ne, jelen je u frižideru.

POSLODAVAC: Kako će starica prijeći rijeku poznatu po krokodilima?
KANDIDAT ZA POSAO: Preplivat će, jer su krokodili na rođendanu kod
lava.
POSLODAVAC: Još jedno pitanje. Na kraju je starica ipak umrla. Zašto?

KANDIDAT ZA POSAO: Utopila se.

POSLODAVAC: Ne! Pogodila ju je cigla iz aviona. SLJEDEĆI...

Koliko god bili spremni, ako niste došli preko veze UZALUD VAM JE !

Pogledajte kosarkasi!

Hrvatska postala deo Evropske unije

Hrvatska je 1. jula tačno u ponoć zvanično postala 28. članica Evropske unije. Ulazak u zajednicu evropskih zemalja proslavljen je na centralnom Trgu bana Jelačića u Zagrebu, gdje se okupilo hiljade ljudi, ali i diljem Hrvatske

U Zagreb je na slavlje stiglo 170 visokih zvaničnika, među njima 15 predsednika država, 13 premijera i tri predsednika parlamenta. Brojni evropski zvaničnici okupili su se u nedelju u Zagrebu na svečanoj večeri povodom pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji. Zdravice su održali premijer Zoran Milanović i predsednik Hrvatske Ivo Josipović.
"Sretan sam što vas večeras mogu pozdraviti i nazdraviti vam u Zagrebu, glavnom gradu Republike Hrvatske, dvadeset i osme članice Europske unije", rekao je Milanović izrazivši zadovoljstvo zbog dolaska uglednih gostiju jer su došli "s hrvatskim građanima podijeliti važnost trenutka u kojem se ostvaruju, ili se počinju ostvarivati, naši najviši politički i društveni ideali." "Dižem ovu čašu u čast hrvatske otvorenosti prema Europi i cijelom svijetu. Naša objektivna malobrojnost u europskom i svjetskom kontekstu obrnuto je proporcionalna veličini našeg sna o punoj slobodi svakog pojedinca. To je naša najpostojanija veza sa svijetom naprednih ideja. To je oduvijek bio naš najpouzdaniji kanal za dotok utjecaja koji su pozitivno mijenjali ovu zemlju. Na kraju, dižem čašu i nazdravljam vam u ime naše zajedničke budućnosti i u ime naše zajedničke hrabrosti da, unatoč brojnim izazovima ovoga vremena, zadržimo duboku svijest o nezamjenjivosti temeljnih vrijednosti, poput solidarnosti i obrazovanja. Ta svijest jedino je jamstvo ispravnosti puta prema sretnijem društvu i sadržajnijem životu", naglasio je hrvatski premijer.
Predsednik države Ivo Josipović kazao je da je u istoriji jednog naroda malo događaja poput ovoga koji obeležavaju građani Hrvatske.
"Današnji me dan osobno ispunjava ponosom i zadovoljstvom. Uvjeren sam da građanke i građani Republike Hrvatske dijele iste osjećaja. Hrvatska stvarnost, bez obzira na nijanse u kojima je doživljavamo, danas je potpuno drugačija od one kada smo krenuli na put osamostaljenja i stvaranja vlastite države. I upravo tu stvarnost danas s ponosom slavimo", kazao je Josipović te podsjetio da je ulazak u EU od samog početka bio čvrsto definisani cilj.
Josipović je istakao da je Hrvatska s mnogim članicama EU povezana "neraskidivim zemljopisnim i povijesnim vezama", naglasivši da se dobrosusedski odnosi ostati trajna odrednica njegove zemlje.
"Ovo je i prilika da se posebno zahvalim i našim susjedima sa Zapadnog Balkana koji su se danas okupili ovdje u velikom broju. Želim vam poručiti da ćemo vašu europsku perspektivu podržavati svim našim snagama. Hrvatski interes da svi zajedno živimo u zoni mira i napretka ostat će jedan od naših najvažnijih političkih ciljeva", istakao je hrvatski predsednik.
U Zagreb su doputovali, između ostalih, predsednik Evropskog veća Herman Van Rompuy, predsednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso i predsednik Evropskog parlamenta Martin Schulz. Među pristiglim zvanicama su i kiparski predsednik Nicos Anastasiades, njegov italijanski kolega Giorgio Napolitano, te kanadska ministarka rada Lisa Raitt.
Na proslavu su došli i visoki zvaničnici iz regiona. Najviše pažnje privukao je dolazak srbijanskog predsednika Tomislava Nikolića, čija poseta predstavlja njegov prvi mirnodopski dolazak u Hrvatsku nakon rata. U srbijanskoj delegaciji je i premijer Ivica Dačić.
U ime građanki i građana Republike Kosova u Zagreb su došli predsednica Atifete Jahjaga i premijer Hašim Tači.
Bosnu i Hercegovinu predstavljaju članovi trojnog Predsedništva - Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović. Službenim avionom iz Podgorice je doleteo Igor Lukšić, zamenik predsednika vlade i ministar spoljnih poslova Crne Gore.
HRVATSKA OSTAJE U REGIONU: Ministarka spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić poručila je nekoliko sati uoči ulaska te zemlje u Uniju da, iako ta država u ponoć postaje članica EU, ona ostaje u regionu kojem je oduvek pripadala, i kojem će pomoći da postane deo jedinstvene evropske porodice.

"Hrvatska postaje politički Evropom, ali ostaje ovde gde je uvek i bila, i naši susedi su naši partneri. U regiji ima zemalja od punopravnih članica do zemalja koje još nisu kandidat za članstvo u EU, ali taj spektar statusa znači da regija može treba i ide ka članstvu", rekla je Pusić na konferenciji za novinare organizovanoj u sklopu proslave ulaska Hrvatske u EU.

Hrvatska će, kako je rekla, preuzeti svoj deo odgovornosti za zajedničku budućnost regiona, i to, objasnila je, ne iz velikodušnosti, već iz interesa, budući da i njena stabilnost zavisi od stabilnosti regiona. Zamoljena da uoči ulaska u EU prenese Srbiji ključno iskustvo stečeno u procesu pridruživanja, Pusić je rekla da je možda najvažnija pouka pristupnog procesa to da nema pravednih i nepravednih kriterijuma i prepreka.

"Mi smo se sve vreme žalili da su kriterijumi za nas strožiji, da nam se stavljaju nepravedne prepreke koje nisu deo procesa približavanja, a onda smo došli do zaključka da je jedna od koristi procesa to što se u njemu naučiš da rešavaš probleme koje ne vidiš unapred već se naprosto pojave", objasnila je Pusić.

EVROPSKI PUT: Hrvatska je podnela zahtev za članstvo 21. februara 2003. godine, a status kandidata dobila je 18. juna naredne godine. Zbog nesaradnje s haškim sudom, pre svega zbog nemogućnosti hapšenja generala Ante Gotovine koji je bio optužen za zločine za vreme i nakon Oluje, početak pregovora o pristupanju u martu 2005. godine odgođen je do oktobra te godine.
Tada je tadašnja glavna haška tužiteljka Karla del Ponte posetila Zagreb i saopštila da Hrvatska sarađuje s Hagom, iako je Gotovina uhapšen tek dva meseca kasnije na teritoriji Španije.
Prva faza pregovora, analiza usklađenosti zakonodavstva zemlje kandidata s evropskim propisima trajala je godinu dana, nakon čega su počeli pregovori u kojima je Hrvatska imala obiman zadatak: zatvoriti 35 poglavlja pregovora, a što je trajalo do juna 2011. godine.

Osim problematičnog usvajanja pravne tekovine EU i nezadovoljavajućeg rešavanja stvari uključenih u neka od poglavlja od kojih su se najproblematičnijima pokazala ona o pravosuđu i osnovnim ljudskim pravima, kao i tržišnom takmičenju, Hrvatsku je blokirala Slovenija koja je zatvaranje poglavlja sa svoje strane uslovljavala rešavanjem graničnih pitanja dve zemlje. Blokadu koja je nastala za vreme premijera Ive Sanadera, pregovaranjem sa Slovencima rešila je njegova naslednica od jula 2009. godine Jadranka Kosor.

Pregovori su trajali do juna 2011. godine kad je šef Evropske komisije Žoze Manuel Barozo preporučio da se zatvore i četiri preostala pregovaračka poglavlja što je i učinjeno do kraja meseca. Kosorova i predsednik Ivo Josipović potpisali su ugovor o pristupanju Hrvatske EU 9. decembra u Briselu, nakon čega je sledila godina i po, do predviđenog ulaska Hrvatske u Uniju 1. jula 2013., tokom kog vremena je 27 članica Unije, kao i sama Hrvatska trebalo da ga ratifikuju.
Tokom ratifikacije, slovenački premijer Janez Janša ponovo je uslovljavao ratifikaciju ugovora rešavanjem stare štednje u Ljubljanskoj banci, ali su hrvatska i slovenačka vlada postigli kompromismo rešenje pa je Slovenija u aprilu ratifikovala ugovor. Ipak, poslednja zemlja koja je ratifikovala ugovor bila je Nemačka čiji je gornji dom parlamenta to učinio 7. juna.
Hrvatska je 22. januara održala referendum u kome je pristupanje EU izglasalo dve trećine izišlih birača, ali manje od polovine upisanih u spiskove. U pretpristupnom periodu Hrvatske je bila pod monitoringom u nekoliko poglavlja, između ostalog i o ljudskim pravima, sudstvu i tržišnom takmičenju, pa je svakih šest meseci podnošen izveštaj o napretku, završni krajem marta ove godine.

(e-Novine)

David Garrett - Viva La Vida