Monday, July 01, 2013

Hrvatska postala deo Evropske unije



Hrvatska je 1. jula tačno u ponoć zvanično postala 28. članica Evropske unije. Ulazak u zajednicu evropskih zemalja proslavljen je na centralnom Trgu bana Jelačića u Zagrebu, gdje se okupilo hiljade ljudi, ali i diljem Hrvatske

U Zagreb je na slavlje stiglo 170 visokih zvaničnika, među njima 15 predsednika država, 13 premijera i tri predsednika parlamenta. Brojni evropski zvaničnici okupili su se u nedelju u Zagrebu na svečanoj večeri povodom pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji. Zdravice su održali premijer Zoran Milanović i predsednik Hrvatske Ivo Josipović.
"Sretan sam što vas večeras mogu pozdraviti i nazdraviti vam u Zagrebu, glavnom gradu Republike Hrvatske, dvadeset i osme članice Europske unije", rekao je Milanović izrazivši zadovoljstvo zbog dolaska uglednih gostiju jer su došli "s hrvatskim građanima podijeliti važnost trenutka u kojem se ostvaruju, ili se počinju ostvarivati, naši najviši politički i društveni ideali." "Dižem ovu čašu u čast hrvatske otvorenosti prema Europi i cijelom svijetu. Naša objektivna malobrojnost u europskom i svjetskom kontekstu obrnuto je proporcionalna veličini našeg sna o punoj slobodi svakog pojedinca. To je naša najpostojanija veza sa svijetom naprednih ideja. To je oduvijek bio naš najpouzdaniji kanal za dotok utjecaja koji su pozitivno mijenjali ovu zemlju. Na kraju, dižem čašu i nazdravljam vam u ime naše zajedničke budućnosti i u ime naše zajedničke hrabrosti da, unatoč brojnim izazovima ovoga vremena, zadržimo duboku svijest o nezamjenjivosti temeljnih vrijednosti, poput solidarnosti i obrazovanja. Ta svijest jedino je jamstvo ispravnosti puta prema sretnijem društvu i sadržajnijem životu", naglasio je hrvatski premijer.
Predsednik države Ivo Josipović kazao je da je u istoriji jednog naroda malo događaja poput ovoga koji obeležavaju građani Hrvatske.
"Današnji me dan osobno ispunjava ponosom i zadovoljstvom. Uvjeren sam da građanke i građani Republike Hrvatske dijele iste osjećaja. Hrvatska stvarnost, bez obzira na nijanse u kojima je doživljavamo, danas je potpuno drugačija od one kada smo krenuli na put osamostaljenja i stvaranja vlastite države. I upravo tu stvarnost danas s ponosom slavimo", kazao je Josipović te podsjetio da je ulazak u EU od samog početka bio čvrsto definisani cilj.
Josipović je istakao da je Hrvatska s mnogim članicama EU povezana "neraskidivim zemljopisnim i povijesnim vezama", naglasivši da se dobrosusedski odnosi ostati trajna odrednica njegove zemlje.
"Ovo je i prilika da se posebno zahvalim i našim susjedima sa Zapadnog Balkana koji su se danas okupili ovdje u velikom broju. Želim vam poručiti da ćemo vašu europsku perspektivu podržavati svim našim snagama. Hrvatski interes da svi zajedno živimo u zoni mira i napretka ostat će jedan od naših najvažnijih političkih ciljeva", istakao je hrvatski predsednik.
U Zagreb su doputovali, između ostalih, predsednik Evropskog veća Herman Van Rompuy, predsednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso i predsednik Evropskog parlamenta Martin Schulz. Među pristiglim zvanicama su i kiparski predsednik Nicos Anastasiades, njegov italijanski kolega Giorgio Napolitano, te kanadska ministarka rada Lisa Raitt.
Na proslavu su došli i visoki zvaničnici iz regiona. Najviše pažnje privukao je dolazak srbijanskog predsednika Tomislava Nikolića, čija poseta predstavlja njegov prvi mirnodopski dolazak u Hrvatsku nakon rata. U srbijanskoj delegaciji je i premijer Ivica Dačić.
U ime građanki i građana Republike Kosova u Zagreb su došli predsednica Atifete Jahjaga i premijer Hašim Tači.
Bosnu i Hercegovinu predstavljaju članovi trojnog Predsedništva - Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović. Službenim avionom iz Podgorice je doleteo Igor Lukšić, zamenik predsednika vlade i ministar spoljnih poslova Crne Gore.
HRVATSKA OSTAJE U REGIONU: Ministarka spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić poručila je nekoliko sati uoči ulaska te zemlje u Uniju da, iako ta država u ponoć postaje članica EU, ona ostaje u regionu kojem je oduvek pripadala, i kojem će pomoći da postane deo jedinstvene evropske porodice.


"Hrvatska postaje politički Evropom, ali ostaje ovde gde je uvek i bila, i naši susedi su naši partneri. U regiji ima zemalja od punopravnih članica do zemalja koje još nisu kandidat za članstvo u EU, ali taj spektar statusa znači da regija može treba i ide ka članstvu", rekla je Pusić na konferenciji za novinare organizovanoj u sklopu proslave ulaska Hrvatske u EU.

Hrvatska će, kako je rekla, preuzeti svoj deo odgovornosti za zajedničku budućnost regiona, i to, objasnila je, ne iz velikodušnosti, već iz interesa, budući da i njena stabilnost zavisi od stabilnosti regiona. Zamoljena da uoči ulaska u EU prenese Srbiji ključno iskustvo stečeno u procesu pridruživanja, Pusić je rekla da je možda najvažnija pouka pristupnog procesa to da nema pravednih i nepravednih kriterijuma i prepreka.

"Mi smo se sve vreme žalili da su kriterijumi za nas strožiji, da nam se stavljaju nepravedne prepreke koje nisu deo procesa približavanja, a onda smo došli do zaključka da je jedna od koristi procesa to što se u njemu naučiš da rešavaš probleme koje ne vidiš unapred već se naprosto pojave", objasnila je Pusić.

EVROPSKI PUT: Hrvatska je podnela zahtev za članstvo 21. februara 2003. godine, a status kandidata dobila je 18. juna naredne godine. Zbog nesaradnje s haškim sudom, pre svega zbog nemogućnosti hapšenja generala Ante Gotovine koji je bio optužen za zločine za vreme i nakon Oluje, početak pregovora o pristupanju u martu 2005. godine odgođen je do oktobra te godine.
Tada je tadašnja glavna haška tužiteljka Karla del Ponte posetila Zagreb i saopštila da Hrvatska sarađuje s Hagom, iako je Gotovina uhapšen tek dva meseca kasnije na teritoriji Španije.
Prva faza pregovora, analiza usklađenosti zakonodavstva zemlje kandidata s evropskim propisima trajala je godinu dana, nakon čega su počeli pregovori u kojima je Hrvatska imala obiman zadatak: zatvoriti 35 poglavlja pregovora, a što je trajalo do juna 2011. godine.

Osim problematičnog usvajanja pravne tekovine EU i nezadovoljavajućeg rešavanja stvari uključenih u neka od poglavlja od kojih su se najproblematičnijima pokazala ona o pravosuđu i osnovnim ljudskim pravima, kao i tržišnom takmičenju, Hrvatsku je blokirala Slovenija koja je zatvaranje poglavlja sa svoje strane uslovljavala rešavanjem graničnih pitanja dve zemlje. Blokadu koja je nastala za vreme premijera Ive Sanadera, pregovaranjem sa Slovencima rešila je njegova naslednica od jula 2009. godine Jadranka Kosor.

Pregovori su trajali do juna 2011. godine kad je šef Evropske komisije Žoze Manuel Barozo preporučio da se zatvore i četiri preostala pregovaračka poglavlja što je i učinjeno do kraja meseca. Kosorova i predsednik Ivo Josipović potpisali su ugovor o pristupanju Hrvatske EU 9. decembra u Briselu, nakon čega je sledila godina i po, do predviđenog ulaska Hrvatske u Uniju 1. jula 2013., tokom kog vremena je 27 članica Unije, kao i sama Hrvatska trebalo da ga ratifikuju.
Tokom ratifikacije, slovenački premijer Janez Janša ponovo je uslovljavao ratifikaciju ugovora rešavanjem stare štednje u Ljubljanskoj banci, ali su hrvatska i slovenačka vlada postigli kompromismo rešenje pa je Slovenija u aprilu ratifikovala ugovor. Ipak, poslednja zemlja koja je ratifikovala ugovor bila je Nemačka čiji je gornji dom parlamenta to učinio 7. juna.
Hrvatska je 22. januara održala referendum u kome je pristupanje EU izglasalo dve trećine izišlih birača, ali manje od polovine upisanih u spiskove. U pretpristupnom periodu Hrvatske je bila pod monitoringom u nekoliko poglavlja, između ostalog i o ljudskim pravima, sudstvu i tržišnom takmičenju, pa je svakih šest meseci podnošen izveštaj o napretku, završni krajem marta ove godine.

(e-Novine)

3 comments:

  1. Ulazak Hrvatske u EU, svakako je važna vijest, koliko god ju neki svjesno, a neki nesvjesno umanjivali.
    Tekstu ne mogu ni u čemu zamjeriti, ali bi mi bilo mnogo draže da je prilog pisao urednik ili netko od blogera.
    Jeli moguće da nemamo o tome stav, jesmo li na to potpuno indiferentni, zar smo si uskratili slobodu da svoje mišljenje, kakvo god bilo, javno iznesemo, bojimo li se kritike ili nerazumijevanja poznanika, prijatelja, urednika, pa idemo linijom manjeg otpora, dali je cenzura na djelu u Parkiću, jesmo li to zavidni, ili nam je toliko dobro pa nas više takve stari ne zanimaju?
    Što god bilo, zanimljivo je, popunjava psihološki profil čitatelja Parkića.

    A ja sam ponosna, što već odavno nisam bila, na ovo postignuće Hrvatske, unatoč svim nedaćama koje su nam činjene i koje smo mi činili drugima.
    Niti jednog trenutka ne sumnjam da ova teška, krizna vremena Hrvatska neće iskoristiti za pozitivne promjene društvenih odnosa i gospodarstva.
    Jednako tako vjerujem i u Evropu, kolijevku naše civilizacije - slobode, demokracije, pravednosti, kulture,...
    Jednako tako vjerujem da će ove promjene potaknuti promjene i u susjedstvu.

    Hvala na čestitkama.

    ReplyDelete
  2. Natasa draga, ako je i od tebe - previse je!
    Sve same insinuacije, podmetanja , optuzbe i sarkazam upucen i meni i citaocima bloga.

    Da objasnim vama drugima, ne Natasi, vec vama drugima koji ovo citate.
    Prije par dana, znate to, izgubio sam dobrog druga - naseg Bruju.
    Koliko god da se trudim, ne mogu se oporaviti. Isao sam u nedjelju da se poslednji put pozdravim s njim.
    Slika Bruje u kovcegu, njegove nesretne majke, supruge, djece mi ne izlaze iz glave.

    I pored toga, a da me neko ne bi optuzio, kako to Natasa sada ucini, taj isti dan smogao sam snage da
    bar kopiram clanak iz e- Novina, smatrajuci da cu biti shvacen i da je i taj clanak bit shvacen kao cestitka i afirmacija ulasku Hrvatske u EU.

    Natasi to nije dovoljno! Ona vreba tudje greske jer ona mora imati zrtvu na kojoj ce se nemilosrdno prazniti.
    Zato, i zbog svog, a i vaseg mira, zamolicu Natasu da se vise ne javlja na ovaj blog; ni prilogom, ni komentarom.
    A i ako se i javi, ja to ubuduce necu objavljivati.
    Koliko god da to nije demokratski, prisiljen sam na to.

    Pokusavao sam na razne nacine da Natasi objasnim da njeno deklarativno zalaganje za ljudske slobode i demokratiju nije u skladu sa onim sto ona radi na ovom blogu u poslednje vrijeme. Nije islo. Ne ide.
    Ja nastojim da nikoga ne povrijedim i cinicu to i dalje, ali moram i da sebe i vas odbranim od insinuacija i napada.
    Ocito je da se njoj ovaj blog vise ne svidja i sluzi joj samo za praznjenje nekih njenih frustracija i kompleksa.
    Preporucujem joj da otvori svoj blog i na njemu pise i objavljuje sta i kako joj volja.

    Nadam se da cete svi vi drugi koji ste vjerovatno iznenadjeni i zateceni ovim komentarima shvatiti.

    ReplyDelete
  3. Postojale Su kao što i sada postoje dileme da li smo zreli za Europu. Dugo smo se borili sa zahtjevima EU i kvalificirali se u obitelj u kojoj su zakoni zaista Zakoni. Ipak, ako je suditi prema ovoj gužvi na granicama i greškama u našem carinskom sustavu, vjerojatno smo još mogli malo pričekati. Ostaje da se tješimo da imamo najljepše more i najljepše žene a sustav će proraditi jer mi volimo kasniti. Molim vas da razumjete ove teškoće i nemojte nam puno naplaćivati ovo čekanje na granici. Biće bolje, Dodjite na naše more kao što ste dolazili. Pozdrav Amy

    ReplyDelete