Friday, May 13, 2016

Otpocela sezona ribolova!

Pocela ribolovna sezona u Ontariju! Zadnji vikend u aprilu je otvaranje sezone.
Za ribare kakvi smo Biljana i ja, to znaci cesti boravak u prirodi. A priroda u  Ontariju je predivna - skoro kao kod nas. Prva veca razlika je u prostranstvu. Ontario je ogroman. Kod nas - skoro sve na dohvat ruke. Ima jos razlika, ali priroda je priroda ma gdje bila i treba je uzivati. Ribari su vrsta ljudi koji to znaju. Ako uz to vole istrazivati i ne mare zalutati - tim bolje. Tako otkriju svoje prelijepe spotove u kojima uzivaju i na koje se podsjecaju zimi. A zime u Kanadi su duge... preduge...
Od ove sezone mi ni ribarska dozvola ne treba. Za moj uzrast - besplatno.
Sezona nam je pocela relativno uspjesno. Lijepo vrijeme, istina malo vjetrovito ali suncano, a riba trza, grize, kaci se vise negoli proslih godina...
Oba puta smo izvukli sto malih - sto malo vecih sarancica, sun fish ( ne znam kako je mi zovemo) pa i pastrmki, dovoljno za veceru ali smo po pravilima, sve ribe vratili u vodu, da bismo ih, mi ili neko drugi, ponovo mogli hvatati i pustati. Mario me ranije pitao ko je uhvatio vise riba. Biljana, naravno. Jer dok ja pripremam stapove, odmrsim silk koji ona zamrsi, skinem ribu sa udice, privezem novu udicu... ona neometano peca. A ja - neometano .izdim, brondam...
Ove slike neka docaraju i potvrde receno.
Znam, nasmijesicete se na velicinu riba, ali sjetite se zlatnog pravila da velicina nije bitna!






Thursday, May 12, 2016

Irci


Brzo nakon uzlijetanja večernjeg aviona irske zrakoplovne kompanije
Air Lingus na letu iz Dublina za Boston, glavna stjuardesa se s grčem
u glasu obrati putnicima na divnom irskom:
"Dame i gospodo, jako mi je žao što vam to moram priopćiti, ali naš je
catering u Dublinu nešto gadno zbrljao. Ne znam kako se to dogodilo,
ali imamo 103 putnika u avionu, a dostavili su nam sam 40 obroka.
Iskreno se ispričavam zbog ove greške i neugodnosti koju je
prouzročila..."

Kad je jenjao žamor putnika, stjuardesa nastavi:
"Ako je netko ljubazan i prepusti svoj obrok nekom drugom putniku,
kompanija ga časti neograničenim pićem tijekom cijelih pet sati leta!"

Ista stjuardesa, nekih dva sata kasnije:
"Cijenjeni putnici, ako je neko gladan, još uvijek imamo 40 večera..."

Wednesday, May 11, 2016

Mario M.: Kamenu kuću otvorila 'Četvorica'

Kamena kuca

Tvrđava Kastel godinama propada, pusta je, nedostaju sadržaji... Ali postoje neki fondovi Evropske unije iz kojih se finansiraju sanacije ovakvih objekata. I našem Kastelu su zahvaljujući njima djelimično sanirane neke ugrožene zidine, obnovljena ljetna pozornica... Ima nade za simbol grada.
Uz Dan grada priređena je svečanost, a tim povodom otvorena je i revitalizirana Kamena kuća. Kultura Grada je godinama patila njenim zatvaranjem. Čini se da sada tom zanimljivom dvoetažnom prostoru, uređenom po savremenim galerijskim standardima, ništa ne nedostaje. Ako bude atraktivnih izložbi.
Uz reprezentativni objekat kamene kuće Građani su dobili još jedan poklon - izložbu nazvanu „Na putevima modernizma: Misirlić, Simić, Ćurić i Štaljo“. Treba pohvaliti ovu postavku. Grupa banjalučkih slikara koji su u jednom svom stvaralačkom periodu djelovali i izlagali pod imenom 'Četvorica' su prije više od pola vijeka skrenuli pažnju jugoslovenske likovne stvarnosti na svoj Grad. Siguran sam da bi i oni ovom prezentacijom bili zadovoljni!
Ljudi čine Grad, ali i oni objekti koji žive odgovarajućim sadržajem. Na zadovoljstvo svojih Građana.
Poželimo kulturi da dugo živi u Kamenoj kući.

Bekir Misirlic

Cetvorica

Donja etaza

Dusan Simic

 Enver Staljo

Lojzo Curic

Prozor
Mario M.

Monday, May 09, 2016

Muharem Sitnica-Sica: Banjaluka u vjekovima


Pogled na Dolac, naselje podno tvrđave Kastel na lijevoj obali Vrbasa. Prva lijevo je Džinića kuća, sa prvim liftom u Banjaluci. Kuća pokrivena šindrom pripadala je porodici Silahić. Snimljeno 1929. godine.


Novoselija. Tulekova brana i mlin. Snimljeno 1964. godine.


Gornji šeher. Restoran (Turistički dom) izgrađen 1961. godine



Sunday, May 08, 2016

Vjezbajte mozdane vijuge

Kazu da u ovim poznim godinama treba vjezbati mozdane vijuge da se ne bi odmotale. Svaka vrsta mentalne vjezbe je dobra. Krizaljke, sudoku, razne logicke pitalice kakva je i ova. 
Kazu opet za ove pitalice da su teske i da ih rijesi samo jedan od hiljadu onih koji pokusaju! 
Lazu sigurno, jer nisu teske... Ne bojte se brojeva i ako vam brojevi nisu jaca strana. Cista logika! Nista vise.
Da pomognem: prva ima vise rjesenja. Ili se to meni samo cini?!
Druga jos laksa. Ja nasao jedno rjesenje. 
Meni za danas dosta. Odvjezbao sam svoje. 



Saturday, May 07, 2016

Mario M.:Povratak Ferhadije u Banjaluku


Moglo bi se reći da je Ferhad paša Sokolović osnivač današnje Banjaluke. Izgradnjom brojnih objekata između Crkvene i Vrbasa u njegovo vrijeme, Donji šeher postaje značajan grad. Na centralnom mjestu izgrađena je Ferhad pašina džamija veleljepna bogomolja sa pripadajućim objektima i vodovodom. O njenoj ljepoti, graditeljima i zlatu kojim je plaćena gradnja vezano je više legendi i ispisano je mnogo priča. Navodno je plaćena novcem grofa Auersperga kojim je otkupljen sin Engelbert tada Ferhadpašinog zarobljenika. Lijepe su varijacije priče o neimarima, koje je trebalo spriječiti da sagrade ljepšu džamiju. Zatvoreni su, pa s minareta pobjegli pomoću improviziranih krila. Više različitih usmenih predanja su poznati, a neke je zapisao i Ivan Franjo Jukić - Banjalučanin. A da li su banjalučkim ikarima zakazala krila baš na mjestima koja su prozvana Pavlovac, Petrićevac, Rebrovac nebitno je i nije presudno u ocjeni njihovog majstorstva.




Ferhat-pašina džamija, poznatija kao Ferhadija, vijekovima je bila središnja znamenitost grada na Vrbasu. Izgrađena je u klasičnom otomanskom stilu 1579. godine. Godina gradnje nije hronološki označena brojkama, data je brojčanim vrijednostima slova posljednjeg distiha isklesanog na posebnoj mramornoj ploči, a čijim preračunavanjem se dobija hidž. 987. godina koja odgovara 1579/80 godini prema n.e. Evo tog preračuna (preuzeto iz: ‘Bošnjačka zajednica kulture’ Preporod, 2005.):
h= 8+s= 60+3b= 6+t=400+31=90+h=5+4j=40+2a (elif)=2+d=4+2v=12+4m=160+k=10+2n=100.
Ukupno 987 (=1579/80).
(Slikar Lojzo Ćurić je davno uočio da godinu gradnje Ferhadije čini niz neparnih brojeva bez ‘trice’: 1579.)



Ferhadija je stručno sanirana pošto je ranjena u razornom zemljotresu, oktobra 1969. godine, ali 7. maja 1993. je podmetnutim eksplozivom potpuno uništena.
Prema kazivanju prijatelja s Pobrđa, Fuad Balić, osnivač nekadašnjeg Društva prijatelja banjalučkih starina, zapisao je razgovor muftije Zahirovića sa vjernicima:
PORUKA muftije MEHMEDA ZAHIROVIĆA u ranu zoru na crni petak 7. maja anno 1993.
(ili na sabah - zoru, 7. ZUL - KADDE 1413. po hidžri)
Rano jutro koje se guši u pomračaju, prašini i barutu.
U džulistanu muftije okupio se uznemireni i rasanjeni narod.
“Dragi naš plemeniti muftija, da li nam se moglo išta desiti gore u životu? Izgubismo ovog zlojutra dvije ljepotice, dvije bliznakinje Ferhadiju i Arnaudiju!” Pitaju ga okupljene komšije.
“Dragi moji Pobrđani, drage moje džematlije, draga naša djeco! Moglo nam se desiti i još gore! Da ste vi jutros srušili komšijama i susjedima, crkvu, katedralu, sinagogu, manastir i samostan.” - poručio im je tiho i sabrano Mehmed Zahirović, lijepi i plemeniti imam džamije Ferhadije, čuvar te svetinje i starih čitaba, tješitelj starih i učitelj mladih.
(Mehmed Zaimović je bio posljednji živi potpisnik Protestne rezolucije hrabrih banjalučkih muslimana 1941. godine!)



Bilo je potrebno deset godina rada da se na istom mjestu, istih dimenzija, korištenjem tradicionalnih vještina i autentičnih materijala obnovi spomenik kulture sa UNESCO-ve liste zaštićenih. Ferhadiji se vratio prijašnji izgled uz neizmjernu pomoć kako stranih tako i domaćih donatora i stručnjaka, ali i uz trud Banjalučana, koji su sakupljali kamen po kamen odbačen na deponije. Među donatorima su i Vlada Republike Srpske kao i građani različitih vjeroispovijesti.



Za svečano otvaranje rekonstruisane Ferhadije simbolično je odabran 7. maj, datum kada je prije 23 godine i srušena vjerovatno najljepša džamija u BiH.
Značajan je to kulturno istorijski događaj koji će uveličati dolazak više hiljada vjernika kao i brojne zvanice.
Ferhadija ponovo dominira Banjalukom svojim minaretom, simbolom dostojanstva i prkosne ljepote, kao što je pisao pjesnik Jovan Joco Bojović.



(mm)

Friday, May 06, 2016

Katastrofalni pozar u Alberti (Kanada)

Prije dva dana Fort McMurray, mjesto sa 80-90 hiljada stanovnika na sjeveru Alberte zahvatio je strasan pozar. Uzroci pozara se jos uvijek ne znaju, ali se vec pojavljuju razne ozbiljne i neozbiljne teorije. Od neozbiljnih, da je to osveta prirode jer se u tom kraju proizvodi nafta na najnezdraviji nacin po okolis, do ozbiljnijih da je vatru ovih razmjera pomogla suha zima, neuobicajeno i toplo vrijeme, sto se opet vraca na klimatske promjene uzrokovane nebrigom covjeka o prirodi.
U ovom momentu, kada vatrena stihija nije pod kontrolom, kada je 88 hiljada ljudi hitno i prisilno evakuisano, kada se ne zna broj onih koji su izgubili svoje kuce i sve sto su imali, ali se pretpostavlja da je skoro 2000 kuca vec nestalo u plamenu, uzroci nisu ni bitni. Bitno je pomoci ljudima u nevolji, zbrinuti ih prvo, poslati pomoc u flasiranoj vodi , obuci, odjeci... Kanadjani su uvijek pomagali ljudima u nesreci na bilo kojem kraju svijeta. I sada, kada je nesreca desava u Kanadu, Crveni krst Kanade i mnoge druge dobrotvorne organizacije su mobilisane. Crveni krst je do sada prikupio preko 30 miliona dolara.Preko stotinu profesionalnih vatrogasaca iz Ontarija je mobilisano i vec su, sa svom opremom u Alberti.
Kazu da je ovo do sada najveca tragedija koja je zadesila Kanadu. Ne pominje se broj ljudskih zrtava. To bi moglo znaciti da ih nema i da je evakuacija bila pravovremena. O materijalnoj steti je prerano govoriti, ali je neki vec sad procijenjuju na 9 milijardi dolara.
















Kokan Mladenović: BiH i Srbiju ne mogu miriti oni koji su aktivno učestvovali u zlu 90-tih

Upravo tako kako Kokan kaze! Birajuci opet one koji su i devedesetih bili sijaci mrznje i rata, iste one koje su unistile i unesrecile i taj narod i narode oko sebe, vecinski srpski narod je ponovo zabio glavu u pijesak. Lazima se ne stite interesi vlastitog naroda. Agonija srpskog naroda se produzava. Nacionalizam je ocito vrlo vrlo  jak narkotik.  

***********************


Priznati beogradski režiser Kokan Mladenović prokomentarisao je rezultate 
nedavno održanih parlamentarnih izbora u Srbiji i 
činjenicu da je koalicija predvođena Srpskom naprednom strankom (SNS) Aleksandra Vučića ubjedljivi pobjednik:
"Nova pobjeda Vučića, ovo je kraj jedne normalne Srbije. Ako je narod većinski izabrao upravo tu vlast, ta vlast je mjera naše političke svijesti, demokratske svijesti, a ta mjera nije za poštovanje."
Komentarišući odnos Srbije i Bosne i Hercegovine u ovom kontekstu, Mladenović je kazao:
"Ja ne vjerujem da Bosnu i Hercegovinu i Srbiju mogu da mire oni koji su aktivno učestvovali u zlu devedesetih godina. Vjerujem da je nemoguće tako radikalno mijenjati mišljenje kao što je to napravio Aleksandar Vučić i politika oko njega. Bojim se da je sve to jedna onako evropski prihvatljiva fasada tolerancije, a da tu nikakve suštinske promjene vrijednosti i poštovanja nema. Više bih volio da nas mire neki ljudi čistih ruku nego oni koji su napravili to zlo devedesetih godina."

(Klix)