Najodgovorniju ulogu u tome imaju roditelji, ali i mnogi drugi, poput naših saveza i udruženja
Piše: Fikret Tufek
Knjiga dr. Izeta Muratspahića „Književnost bosanskohercegovačke dijaspore u Skandinaviji“ (Published by Temsy of Sweden AB, Stockholm 2019, štampa „Dobra knjiga“ Sarajevo, 480 strana), kapitalno je djelo u prikazu bh. književnog stvaralaštva u dijaspori Skandinavije. Dr. Izet Muratspahić (67), od 1992. profesor na Uppsala univerzitetu u Švedskoj:
„Mada se u našoj višemilionskoj dijaspori stvara i razvija bogata književna produkcija, o njoj se vrlo malo piše i ne postoje nikakvi ozbiljniji institucionalni projekti da se to stvaralaštvo sakupi, obradi, predstavi i valorizuju njegove estetske vrijednosti. Pošto već skoro tri decenije živim u Skandinaviji i aktivno pratim razvoj književnosti naših pisaca na ovim prostorima, odlučio sam da to stvaralaštvo u cijelosti predstavim našoj čitalačkoj publici i tako ga sačuvam od zaborava.“
Prezentirajući procese doseljavanja iz BiH u Skandinaviju, osnivanje i rad interesnih organizacija, prevodilaštvo i književne „portrete“ 85 autora, pisac dr. Izet Muratspahić ističe da ih tako „štitimo od zaborava i poklanjamo ovu studiju na uvid i bazu narednim istraživačima.“
Sto hiljada bh. građana u Skandinaviji – cilj studije?
- U Skandinaviji danas živi oko sto hiljada doseljenika iz Bosne i Hercegovine. Većina njih ima i novo državljanstvo, te je velika mogućnost da će oni i ostati u novim zemljama. Svi pokazatelji govore da se radi o jednoj od najboljih doseljeničkih grupa na ovim prostorima, koja je naučila jezik, našla posao i uspješno se integrirala u društvo. Nema u tome, naravno, ničega lošeg, osim bojazni od asimilacije. Zato je od velike važnosti očuvanje identiteta i maternjeg jezika, pogotovo kod novih generacija. Najodgovorniju ulogu u tome imaju roditelji, ali i mnogi drugi, poput naših saveza i udruženja koji kroz svoje programske sadržaje pomažu da se zadrži jezik, tradicija i kultura domovine i pisaca koji svojim djelima drže jezik živim i bogate leksički fond doseljenika.
Šta je značajno kazati o jeziku i identitetu?
- Ima više definicija jezika, a jedna od najpotpunijih glasi: „Jezik je veoma složen sistem znakova pomoću kojih se ljudi u određenoj društvenoj zajednici međusobno sporazumijevaju, iskazuju jedni drugima svoje misli i osjećanja i obilježavaju se kao pripadnici upravo te zajednice.“ Tri su bitna svojstva čovjeka u vezi sa jezikom: jezička sposobnost, jezičko znanje i jezička upotreba. Također postoje tri faktora jezičke komunikacije bez kojih ona ne bi bila moguća, a to su: komunikatori, komunikacijski kôd i komunikacijski kanal.
Status maternjeg jezika u Skandinaviji?
- Pozicija maternjeg jezika u dijaspori je vrlo osjetljiva i kompleksna, s obzirom da se relativno malo koristi i u stalnoj je sprezi sa još najmanje dva jezika (jezikom zemlje prijema, engleskim i još nekim drugim koji su djeca obavezna učiti u školi). Naš jezik je dobro etabliran u skandinavskim zemljama, posebno u Švedskoj. Priznat je kao zvanični jezik, koristi se pod svojim imenom u najvećem broju institucija, a u Švedskoj se izučava u školama i Institutu za moderne jezike u Uppsali. Opća ocjena je da se dobro radi na očuvanju ovog jezika, ali bi, naravno, uvijek moglo bolje.
Znanje maternjeg jezika, stup identiteta?
- Znanje maternjeg jezika je važno iz više razloga, od kojih treba pomenuti sljedeće: to je osnovni stup identiteta, pomoću njega se ima aktivna veza sa domovinom, realizira se tzv. „aktivna dvojezičnost“, njegovo znanje pomaže u učenju drugih jezika, a time se otvara i moguća perspektiva na tržištu rada. U procesu očuvanja jezika treba voditi računa o sljedećim elementima: prakticiranju jezika u kući, posjećivanju domovine, učešću djece na nastavi maternjeg jezika, formiranju kućne biblioteke, te stimuliranju mladih da uče jezik kroz kulturne i književne aktivnosti u udruženjima. U ovaj proces trebaju biti uključeni svi, od roditelja, nastavnika, pisaca, pa do udruženja i saveza. Znanje i prakticiranje maternjeg jezika pomaže i u očuvanju identiteta našeg čovjeka koji je u životu izvan domovine uvijek ugrožen. Postoji određen broj doseljenika koji u želji da se što bolje adaptiraju i integriraju u novo društvo zanemare vlastiti identitet, što dovodi do krupnih poremećaja u samopouzdanju. Jer, ako uzmemo u obzir, da pored pojedinačnog (individualnog) identiteta postoje i grupni identitet koji se realiziraju na razini porodice, religije, nacije i mnogih drugih grupacija kojima čovjek na neki način pripada, onda je jasno koliko je identitet u promjeni kao historijska kategorija. Na tom planu jasno se uočavaju uticaji globalizacije i fragmentacije identiteta, to jest, dva ogledala u kojima pojedinac traži svoj autentični lik.
Studija sažima iskustvo od 25 godina?
- Važnost ove studije je višestruka jer predstavlja prvu knjigu ovakve vrste u kojoj su ispunjeni ciljevi: sakupljeno je, opisano i klasificirano cjelokupno to stvaralaštvo od početaka do danas, čime je sačuvano od zaborava i spriječena njegova dalja marginalizacija, kako u domovini, tako i zemljama prijema. Predstavljeno je 85 pisaca koji su objavili jednu ili više knjiga (58 u Švedskoj, 17 u Danskoj i 10 u Norveškoj), a u njihovim djelima jasno se mogu prezentirati svojstva koja imaju ogromnu ulogu u očuvanju jezika i identiteta naših ljudi na sjeveru Evrope.
Važnost studije o našoj književnosti u dijaspori
- Da se sakupi, opiše, klasificira i objavi to stvaralaštvo i sačuva od zaborava ova naša književnost, odnosno zaustavi njena marginalizacija kako u matičnoj književnosti, tako i u književnosti zemlje prijema. Ovo je prva knjiga ovakve vrste i može poslužiti kao osnova za predstavljanje drugih književnosti u zemljama gdje ima našeg iseljeništva i osnova budućim istraživačima, kako metodološki, tako i strukturalno.
Studija na 480 stranica
Ova studija je upravo rezultat mog dugogodišnjeg praćenja i istraživanja ove teme, a njen opseg od 480 stranica pokazuje o kolikom se broju pisaca i njihovih djela radi. Na osnovu istraživanja cjelokupnog materijala može se doći do zaključka da postoji dobar broj djela koji su dokumentarnog karaktera, ali i onih koji obuhvataju različite teme egzila: od tuge i glorifikacije domovine, problema snalaženja u novoj sredini, pa do pitanja odnosa prema useljenicima i općih pitanja ljudske sudbine. Dominira kvantitet ostvarenog literarnog materijala, ali se među piscima bh. dijaspore ovdje nalazi i dobar broj onih koji su napisali vrijedna književna djela za koja su dobili značajne nagrade u Skandinaviji i BiH, kao na primjer: Mustafa Cico Arnautović, Milena Rudež i Alen Mešković (Danska), Meho Baraković, Midhat Ajanović Ajan, Milorad Pejić, Refik Ličina, Zulmir Bečević i Fausta Marianović (Švedska), te Munib Delalić, Enes Topalović i Bekim Sejranović (Norveška). Pisci bosanskohercegovačke dijaspore u Skandinaviji pripadaju dvjema literaturama i bogate ih podjednako svojim djelima. Osim toga, dobar broj njih bavi se i prevođenjem, čime grade mostove upoznavanja i razumijevanja među njima.
Sadržaj
- Uvod, predgovor i procesi doseljavanja, formiranje interesnih zajednica i njihova uloga, predstavljanje književnog stvaralaštva (hronološki), prevodilaštvo u oba smjera, pisci: pojedinačne prezentacije sa bibliografijom, periodizacija, klasifikacija i valorizacija, rezimei na pet jezika (bosanski, engleski, švedski, danski i norveški), o autoru i literatura.
Pojedinačno predstavljeni autori
- U studiji su posebnim tekstovima predstavljeni pojedinačno autori. U tim tekstovima (prikazima) prezentirano je ukratko njihovo dosadašnje stvaralaštvo uz prigodnu valorizaciju ostvarenih književnih vrijednosti. Tekstovi su obogaćeni fotografijama autora i bibliografskim podacima objavljenih diskursa. Dakle, na jednom mjestu sve što je potrebno da se zna o njima.
No comments:
Post a Comment