Međutim, oni upućeniji će znati da to baš i nije tako. Čak se i u informaciji DEP-a navodi da je prilikom interpretacije ovih dosta impresivnih stopa rasta potrebno imati u vidu da je tokom posmatranog perioda došlo i do povećanja cijena pojedinih izvoznih proizvoda, što je u određenoj mjeri rezultiralo ovako visokim stopama rasta. Jer, statistika bilježi u prva četiri mjeseca zaista impresivne, dvocifrene stope rasta izvoza i BiH, ali, nažalost, ne i razloge tog rasta.
O čemu se, dakle, ovdje radi. Probajmo to maksimalno pojednostavniti. Ako se, naprimjer, iz BiH u četiri mjeseca prošle godine izvezlo, recimo, deset jabuka, po cijeni od 1 KM za jednu jabuku, onda imamo vrijednost izvoza od 10 KM u posmatranom periodu. Međutim, ako u narednom istom periodu, recimo, do prva četiri mjeseca ove godine, dođe do promjene cijena jabuka u svijetu, onda će BiH na isti nivo izvoza od deset jabuka, ali sada sa jediničnom cijenom od 1,16 KM po jabuci, ostvariti ukupan izvoz od 11,6 KM, što predstavlja povećanje izvoza od 16 posto u odnosu na isti periodu lani.
No, idemo i dalje sa našim hipotetskim pretpostavkama. Ako, recimo, cijene jabuka na svjetskom tržištu porastu na 1,4 KM po jabuci, onda BiH može čak i u slučaju smanjenja izvoza od, recimo, osam umjesto deset jabuka, ostvariti rast izvoza od 12 posto, sa 10 na 11,2 KM. Ova računica je, naravno, prilično pojednostavljena i krajnje nategnuta, ali može sjajno poslužiti da se objasne impresivne stope rasta izvoza iz BiH. I to zaista tako funkcionira. Nema, dakle, tu nikakvih zasluga bh. političara i kreatora ovdašnjeg makroekonomskog užasa u kojem živimo. Bh. izvoz uglavnom raste zbog promjene cijena raznih proizvoda na svjetskom tržištu i to je stvar koja se mora imati na umu kad god neko pomene impresivne stope rasta bh. izvoza.
U informaciji DEP-a se navodi da je prema podacima MMF-a iz aprila 2017. godine tokom posmatranog perioda došlo do povećanja ukupnog indeksa svjetskih cijena za 30,1 posto, industrijskih inputa za 22,1 posto, indeksa metala za 30,2 posto, aluminijuma za 22,2 posto i sirove nafte za čak 50 posto. Stoga u DEP-u navode da se na osnovu ovih pokazatelja može zaključiti da je realni rast izvoza bio nešto niži u odnosu na nominalni, ali se odmah dodaje da to nikako ne umanjuje činjenicu da je BiH ostvarila vrlo dobar izvozni rezultat tokom posmatranog perioda.
Hajde sada da vidimo šta smo to iz BiH izvozili u posmatranom periodu. Kod kojih je roba ili proizvoda ostvaren najveći porast izvoza? U ovom slučaju gotovo da i ne trebamo gledati u statističke brojke jer se odgovor na to pitanje zna unaprijed. Naravno, najveći porast bh. robnog izvoza u prva četiri mjeseca ove godine zabilježen je u domenu izvoza električne energije i to od čak 77 posto! Električna energija je inače već godinama bh. robni izvozni proizvod broj 1, koji jako utiče na kretanje vrijednosti ukupnog izvoza. Zapravo, toliko utiče na kretanje vrijednost ukupnog izvoza da je prije nekoliko godina jedan ovdašnji makroekonomski analitičar rekao da je pukim pogledom u nebo veoma jednostavno zaključiti kakav je izvoz iz BiH bio. Ako je bilo kiše, bilo je i struje, što znači porast izvoza, pojasnio je on.
I zaista je tako. Električna energija je bh. izvozni proizvod broj 1 i to je zapravo prava zasluga ovdašnjih i pojedinih predstavnika međunarodne zajednice. Nekoliko projekata raznih međunarodnih agencija u BiH je uglavnom koncentrisano na to da se od BiH napravi “proizvodna crna rupa regije”, odakle će se električna energija žicama voditi do potrošača na Zapadu. Za njih je to čista zelena energija, koja žicama bez ikakvog zagađenja dolazi do njih, a nek’ se pri tome građani BiH guše po svojim domovima od dima iz termoelektrana ili pak nek’ njima voda iz akumulacionih jezera potapa polja. Zasluga bh. političara je zaista u tome da bez ikakve kontrole ili pak uvažavanja osnovnih ekoloških načela izdaju dozvole za gradnju elektroenergetskih postrojenja, tako da je BiH već sada svojevrsni svjetski rekorder po broju “prljavih tehnologija” (termoelektrana) po glavi stanovnika ili po kvadratnom metru površine. No, to ima i svoje posljedice. Zagađenost zraka u Sarajevu, Tuzli i drugim bh. gradovima u zimskim mjesecima veća je nego u Pekingu ili Šangaju u Kini.
Idemo dalje. U čemu je to još ostvaren impresivan rast izvoza? Naravno, u izvozu aluminija (30 posto), metalnih proizvoda (30 posto), osnovnih hemijskih proizvoda (17,3 posto), sekundarnih proizvoda (50 posto) te u izvozu koksa, gdje je vrijednost ostvarenog izvoza uduplana. Kao što se može primijetiti, riječ je, uglavnom, o sirovinama ili pak o jeftinim poluprerađenim proizvodima. Nigdje nema nikakvog iole tehnološki razvijenijeg proizvoda - a vjerovali ili ne, imamo ih - nego se naš cjelokupni izvoz uglavnom zasniva na sirovini i poluprerađenim proizvodima. Pojednostavljeno rečeno, to izgleda ovako. Srušimo drvo, u pilani ga izrežemo na trupce i izvezemo po jeftinoj cijeni na Zapad, a potom uvozimo skupi namještaj iz tih zapadnih zemalja po izuzetno visokim cijenama. Baš pametno, zar ne?
A gdje je to BiH najviše izvozila? U Hrvatsku i Srbiju, naravno, pri čemu su registrirane stope rasta robnog izvoza iznosile 30, odnosno 50 posto, što je i najviše doprinijelo povećanju ukupnog bh. izvoza. Pored ovih zemalja, došlo je i do povećanja izvoza u Sloveniju (20 posto), Austriju (17,3 posto) te Njemačku i Italiju po gotovo identičnim stopama rasta od 1,2 posto, odnosno 1,3 posto. Dakle, o iskorištenju brojnih prednosti i osvajanju novih tržišta i dalje nema ni govora u bh. slučaju.
Osvrnimo se sada i na drugu stranu vanjskotrgovinske razmjene. Pomenuto povećanje cijena na svjetskom tržištu vrijedi i u obrnutom smjeru, pa je tako i vrijednost uvezenih roba u BiH u posmatranom periodu porasla u odnosu na isti period lani. Rast uvoznih cijena rezultirao je povećanjem bh. robnog uvoza u periodu januar - april 2017. godine, pa je tako ukupni uvoz robe na nivou posmatranog perioda iznosio 5,4 milijarde KM, što predstavlja nominalno povećanje od 10,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Međutim, kao i u slučaju izvoza, ako se ima u vidu evidentan rast uvoznih cijena, može se zaključiti da je realna stopa rasta uvoza robe bila otprilike upola niža u odnosu na nominalnu. Dakle, otprilike smo na istom kao i lani, samo što brojke rastu zbog vanjskih faktora na koje mi iz BiH ne možemo uticati.
Vrijednost bh. vanjskotrgovinskog robnog deficita u prva četiri mjeseca ove godine iznosila je 2,07 milijardi KM, što predstavlja nominalno povećanje od 1,8 posto. Međutim, uzme li se u obzir opet onaj pomenuti cjenovni efekt i nešto viši nivo rasta uvoznih cijena u odnosu na izvozne, može se za zaključiti da je deficit u realnom smislu blago smanjen, navodi se u informaciji DEP-a. Na kraju zaključimo. Uvijek je pametno biti oprezan i krajnje skeptičan prema statističkim pokazateljima. Jer, prema statistici, ako uzmemo jednog milionera i jednog prosjaka, onda njih dvojica u prosjeku imaju po pola miliona. No, čak ni to nije problem. Problem je u tome što će bh. političari te podatke pokušati iskoristiti u svoju korist kako bi i svijetu i narodu pokazali kako vrijedno rade i kako je ovdje blagostanje. Jer ako se uzmu statistički pokazatelji o milioneru i prosjaku, narod onda ovdje živi u izobilju. Isto je i sa našim impresivnim stopama izvoza.
Eldar Dizdarević
(Oslobodjenje)
No comments:
Post a Comment