Sunday, July 05, 2015

Eldar Dizdarević: Tajna našeg neuspjeha

U posljednje vrijeme doslovno smo zatrpani raznim makroekonomskim pokazateljima koji opisuju stanje u BiH. No, ti se pokazatelji veoma rijetko porede sa istim pokazateljima u regiji ili svijetu, tako da su ovdašnji građani zapravo uskraćeni za veoma važan detalj - a to je gdje se realno nalazimo. Naprimjer, nije isto kada se kaže da je u BiH administrativna stopa nezaposlenosti 42 posto i da smo prema nezaposlenosti prvi u Evropi, zar ne? Zbog toga bi bilo dobro da pogledamo kako stojimo u svijetu i regiji prema ključnom makroekonomskom pokazatelju, prema bruto domaćem proizvodu (skraćeno BDP).
BDP je, prema definiciji, makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tokom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama. Prema podacima Centralne banke BiH, BDP Bosne i Hercegovine u 2014. godini iznosio je 26,9 milijardi KM i ovaj podatak, sam za sebe, ne znači laicima baš previše. Da li je to puno ili malo ne možemo saznati dok taj pokazatelj ne poredimo sa zemljama slične veličine.
Bruto domaći proizvod je, po mišljenju stručnjaka, najbolje mjerilo za utvrđivanje privredne snage neke zemlje. On obuhvaća, kako smo već rekli, vrijednost svih roba koje su u nekom vremenskom periodu u zemlji proizvedene, te uz to i vrijednost svih usluga. Kad se izračuna ukupan iznos BDP-a, on se uspoređuje s iznosom iz nekog vremenskog razdoblja iz prošlosti, a potom se dobija postotak koji se naziva i stopa ukupnog privrednog rasta. U tom slučaju, možemo govoriti o rastu, stagnaciji ili recesiji. Zvanični podaci kažu da je realni rast bh. BDP-a u 2014. iznosio 0,7 posto. No, ni to laicima baš previše ne govori.
Pozovimo sada u pomoć svjetsku statistiku. BiH ima otprilike 3,8 miliona stanovnika i s tom populacijom nalazi se u grupi zemalja koju predvode Novi Zeland (4,5 miliona), Hrvatska (4,2 miliona), Oman (4,1 milion), Libanon (4,1 milion), Panama (3,7 miliona), Gruzija (3,7 miliona) i tako dalje. To su, dakle, zemlje s kojima bi BiH trebala imati približno jednak iznos BDP-a.
Pozovimo sada opet u pomoć podatke Svjetske banke i pogledajmo njihovu listu zemalja i bruto domaćeg proizvoda. Radi lakšeg poređenja, navedimo i podatak Svjetske banke da je BDPBiH u 2014. iznosio 17,8 milijardi dolara. Nasuprot tome, Novi Zeland sa neznatno više stanovnika od nas ima BDP, vjerovali ili ne, 185,7 milijardi dolara! Hrvatska 57,8 milijardi, Oman 79,6 milijardi, Libanon 44,3 milijarde..., ali i Panama, koja ima manje stanovnika, ima BDP čak 42,6 milijardi dolara, a Gruzija 16,1 milijardu.
Da cijela stvar može biti još i gora, svjedoči slijedeće. Slovenija, država s kojom smo nekada bili u zajednici, ima samo oko dva miliona stanovnika, skoro duplo manje od BiH, ali pri tome ima i 47,9 milijardi dolara BDP! Estonija, zemlja sa samo 1,8 miliona stanovnika, ima godišnji BDP od 24,8 milijardi dolara.
Nažalost, ni to nije sve. Čak i ovaj i ovakav bosanskohercegovački BDP od 17,8 milijardi dolara je, prema ekonomskim udžbenicima i brojnim stručnjacima, precijenjen i dobro preuveličan.
Aleksa Milojević, ekonomista predratnog kova, svojevremeno je za ‘Oslobođenje’ veoma precizno opisao u čemu je problem. On je, naime, rekao da je osnovna pogreška našeg mjerenja BDP-a to što se inostrana roba upisuje kao naše bogatstvo. Naprimjer, u BiH se uveze mlijeko iz Hrvatske koje se uračuna u BDP te zemlje, jer je tamo proizvedeno. Međutim, kada se to mlijeko uveze i proda u BiH, naprimjer u Konzumovim prodavnicama, onda se to isto mlijeko, koje je proizvedeno u Hrvatskoj, upiše i u naš BDP zato što je Konzum registrovan u BiH kao domaća kompanija. Prema njemu, to je planski napravljen mehanizam lažnog prikazivanja BDP-a.
Kada bi se bh. BDP obračunavao kako to preporučuju ekonomski udžbenici, odnosno kako se to kod nas radilo prije rata, razlika između današnje ekonomije BiH, Hrvatske, Slovenije, Libanona i Gruzije bila bi još i veća.
Dakle, kada poredimo naš BDP sa zemljama slične veličine, tek tada dobijamo jasniju sliku gdje se zapravo mi danas u svijetu nalazimo. Nigdje. Stojimo veoma, veoma loše. Naš bi prirodni BDP trebao iznositi, da ne pretjeramo, najblaže rečeno otprilike od 30 do 35 milijardi dolara, ali da ne ubrajamo u taj iznos robu proizvedenu u inostranstvu. To bi, dakle, bio naš prirodan BDP, a kod nas izmjeren (i uvećan) iznosi 17,8 milijardi dolara.
I gdje smo pogriješili? Umjesto odgovora na ovo pitanje, citirat ćemo najboljeg slovenskog makro-ekonomistu Jožu Mercingera, koji je u prvoj rečenici svoje knjige napisao da tajna ekonomskog uspjeha Slovenije leži u tome što ta zemlja nije slušala preporuke MMF-a i Svjetske banke. A mi smo sve njihove preporuke bezrezervno poslušali i proveli.
Eldar Dizdarević
(Dani)

No comments:

Post a comment