HARIS CALKIC: KREDITOM NA MONT EVEREST (START)

Ova prica ce sigurno biti interesantna Masi. Naravno ne zelim da ona i pomisli da se uputi na osvajanje Mont Everesta. Boze sacuvaj! Ima  na svijetu toliko mnogo mjesta cije osvajanje je nezaboravno. I sama pomisao da bi i njoj ovako nesto opasno moglo pasti na pamet cini mi Petrov poduhvat blizim i uspijeh vecim.

***********************
Petar Pećanac - prvi bh alpinista na najvišem vrhu svijeta

Za jednu himalajsku ekspediciju potrebna su ogromna finansijska sredstva te spremnost i volja. Kako je jednu ovako zahtjevnu avanturu moguće ostvariti i kao građanin Bosne i Hercegovine pokazao je alpinista i fotograf Petar Pećanac iz Banje Luke
Do 2008. godine 2.700 alpinista ostvarilo je 4.102 uspješna uspona na Mount Everest, najviši vrh svijeta, kojeg Nepalci sa strahopoštovanjem zovu Chomolungma, što u prevodu znači Sveta Majka. Prilikom tih uspona 210 ljudi je svoj život ostavilo na padinama. Petar Pećanac, alpinista i fotograf, potrudio se da BiH bude upisana u jedan od 4.102 uspješna uspona. Naime, 20.5.2007. godine u 8:45 po lokalnom vremenu Petar je postao prvi alpinista iz BiH koji je stao na krov svijeta visok 8.848 metara nadmorske visine.
- Kada sam vidio da je vrh preda mnom, poželio sam samo da ostanem živ. To je, inače, zona smrti i dovoljan je jedan pogrešan korak za put bez povratka. Zadnjih 50 metara imao sam samo jednu želju - da ostanem živ - prisjeća se ovaj alpinista, rođen u Drvaru sa stalnom adresom u Banjoj Luci.

Ističe kako u početku uopšte nije bio svjestan šta je uradio i postigao, članovi ekipe su slavili i ostavljali poruke svojim voljenima.
- Prvi put sam roditeljima u kameru rekao da ih volim - prisjeća se.

Groznici vrha (originalni naziv je summit fever op.a) se teško oduprijeti. Ovim terminom se opisuje osjećaj kad alpinisti nakon osvajanja vrha zbog ushićenja ne žele krenuti nazad ili taj polazak odgađaju.

- Petnaest minuta na vrhu nakon pet godina je malo da se uživa u uspjehu. Tako da sam nevoljko krenuo nazad - prepričava Pećanac. Povratak sa vrha traje pet sati i obično je opasniji od uspona te mnogi poginu pri silasku. Tokom silaska govorio je sebi da se više neće penjati, ipak, kada je došao u sigurnost baznog kampa, odluka je promijenjena:

- Penjat ću Everest ponovo i to sa druge strane, iz Nepala. Pare su prolazne, a uspomene sa ovakvih poduhvata ostaju zauvijek.

Ipak, pored želje i hrabrosti za ovaj poduhvat trebaju i velika finansijska sredstva. Ukupni troškovi odlaska iznose oko 40.000 KM, a samo dozvola za penjanje Everesta je oko 10.000 dolara. Petar je za ovaj poduhvat digao kredit, a pomogli su mu i članovi njegovog alpinističko-orjentacionog kluba PAOK iz Banje Luke koji su i sami dizali kredite. Sama oprema je koštala više od 6.000 dolara.

Nakon Everesta, otišao je da radi na prekookeanskom američkom kruzeru kako bi otplatio kredit i prijateljima vratio dugove. Na taj način je ostvario dio svog sna da proputuje dobar dio Svijeta. Na brodu radi kao šef fotografa. Sljedeći cilj mu je da osvoji najviše vrhove na svih sedam kontinenata.

- Na dočeku u Banjoj Luci mladima sam poručio da svako treba da ima svoj Everest. Ne mora to biti planina. To može da bude uspjeh u poslu, obrazovanju, porodici, ljubavi... Sve je u našoj glavi. Nema prepreke koja ne može da se savlada. Samo je bitno imati viziju i cilj kojem stremimo - poručuje za kraj Pećanac.