Wednesday, May 16, 2018
Most Radija Slobodna Evropa: Ima li kraja neprijateljstvu između Srbije i Hrvatske?
Žarko Puhovski, dugogodišnji profesor Filozofskog fakulteta iz Zagreba i Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada pokušali su novinaru Omeru Karabegu dati odgovor na pitanje:
Ima li kraja neprijateljstvu između Srbije i Hrvatske?
ALEKSANDAR POPOV: Nakon čestih nacionalističkih izleta Vulina i Dačića Vučić se pojavljuje kao čovek pomirenja, kao neko ko razume situaciju. On kaže da Srbija nije kriva, ali za svađu je potrebno dvoje. A u srpskohrvatskim odnosima očas se nađe razlog za svađu. Tako da nam je zidanje krize postalo zanat. U tome smo postali velemajstori.
ŽARKO PUHOVSKI: Ranijih godina odnosi su se zaoštravali povodom godišnjice Oluje. Godišnjica Jasenovca nije bila povod do prije dvije godine kada su udruge, koje zastupaju srpske, romske i židovske žrtve, rekle da ne žele ići na zajedničku komemoraciju sa hrvatskom vladom. Tada su počele retoričke igre među državama u povodu Jasenovca.
POPOV: Činjenica je da je Oluja uvek bila povod za zaoštravanje odnosa. Ne pamtim nijednu godišnjicu Oluje, a da nije došlo do oštre razmene reči između Beograda i Zagreba. U novije vreme Jasenovac je postao tema broj jedan - s tim što se u Hrvatskoj pokušava relativizirati ono što se tamo desilo, kao što se sa naše strane pokušava relativizirati ono što se desilo u Srebrenici. Počne se od osporavanja brojki, a završi se s osporavanjem samog događaja. Svaka strana pokušava revizijom prošlosti da piše novu istoriju koja će je prikazati u daleko lepšem svetlu.
KARABEG: Može li se reći da su odnosi Srbije i Hrvatske praktično u funkciji unutrašnje politike?
PUHOVSKI: Po mom sudu, za Hrvatsku to ne važi. U Hrvatskoj Srbija nije tema. Dapače, ona je premalo tema s obzirom na to da je to ipak susjedna država. I kad se priča o Srbiji povremeno pojavi - to je prije svega i zbog toga što je ugrađena u nacionalističku ideologiju nekih stranaka. U zadnjih nekoliko dana u medijima je bila samo po jedna Dačićeva rečenica. U večernjem televizijskom dnevniku vijest o Srbiji trajala je točno šesnaest sekundi. Nažalost, u Srbiji je Hrvatska puno više tema - tako da tu nema balansa.
POPOV: U Srbiji priča o Hrvatskoj služi da se sklone u stranu pro-: blemi koje ovde imamo, a to su siromaštvo, korupcija, visoka stopa nezaposlenosti i gušenje slobode medija. Evo, Đačić je ovih dana izjavio: "Ako i Hrvatska hoće diplomatski rat imaće ga", a jedan tabloid je u naslovu izbrisao i reč diplomatski i ostavi samo rat.Takvi naslovi izazivaju kod ljudi strah, boje i se da se sprema nešto opasno i onda zaboravljaju ono što se dešava na do-i mačem terenu.
KARABEG: U celoj stvari postoji i jedan paradoks. Dok se odnosi između Beograda i Zagreba stalno pogoršavaju, savezništvo između lidera bosanskih Srba Milorada Dodika i lidera bosanskih Hrvata Dragana Čovića - koji su pod kapom Beograda i Zagreba - nikad nije bilo jače. Oni jedan drugom dele komplimente i nikakvi Jasenovci i Oluje ne mogu da pokvare njihove odnose.
PUHOVSKI: Objašnjenje je vrlo jednostavno. Kako je davno rekao veliki John Lock, politički odnosi su najsigurniji kad su oslonjeni na niski, ali solidni temelj sebičnosti. Ovdje se radi o sebičnosti dviju skupina koje imaju zajedničkog neprijatelja - pod navodnicima, pa čak i bez navodnika - a to je bošnjačko-muslimanska većina u Bosni i Hercegovini.
POPOV: Dodik, koji stalno osporava Bosnu i Hercegovini i nagoveštava da bi Republika Srpska jednog dana mogla da istupi iz te države i pripoji se Srbiji, doživljava ono za šta se Čović zalaže, a to je treći entitet, kao podršku vlastitoj poziciji. Čović je olakšao položaj Dodiku i oni su prirodni saveznici.
KARABEG: Mislite li da će se nakon ove najnovije razmene udaraca situacija smiriti ili će se i dalje pogoršavati?
POPOV: To će potrajati jedno vreme, a onda će doći do nekog smirivanja, do kratkotrajnog zatišja, onda dolazi godišnjica Oluje, pa će biti prilike za novo zaoštravanje. Sve to postaje jedan manir koji traje već u nedogled.
PUHOVSKI: Meni se čini da su tenzije dostigle kulminaciju i da će doći do privremenog smirivanja. Nakon toga će nekom prigodom - povodom Oluje, a možda će se u međuvremenu naći i nešto drugo - doći do novog zaoštravanja i tako gore-dolje.
(Radio Slobodna Evropa)
Subscribe to:
Post Comments (Atom)
No comments:
Post a Comment