Banjalučki penzioneri rade u obezbjeđenju

Veliki broj penzionera u Republici Srpskoj i nakon penzionisanja nastavlja da radi, a oni koji ne odustaju od bavljenja svojom profesijom uprkos poznim godinama su najčešće inženjeri, ljekari i pravnici, a nisu rijetki ni oni koji rade u obezbjeđenju kako bi popunili rupe u kućnom budžetu.
Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS u Srpskoj je trenutno zaposleno 206 korisnika starosne ili invalidske penzije.
Međutim, pretpostavlja se da je broj penzionera, koji i dalje zarađuju mimo penzije, daleko veći. Kako bi preživjeli, oni nerijetko pribjegavaju radu na crno, a često ne biraju angažmane, pa rade čak i teške fizičke poslove u poljoprivredi ili građevini.
– Na osam sati radnog vremena prijavljen je 101 penzioner, pet na sedam sati, 21 na četiri sata. Sedam penzionera ima prijavljeno radno vrijeme na dva sata, dok samo jedan na jedan sat. Čak 71 korisnik radi u organima upravljanja i slično – naveli su u ovom fondu.
Objašnjavaju da je riječ uglavnom o građanima specifičnih zanimanja i onima koji imaju neke licence, a koji su potrebni poslodavcima, jer na tržištu rada nema tog kadra.
Najčešće su u pitanju elektro, mašinski, građevinski, hemijsko-tehnološki i inženjeri drvoprerade, ali i ljekari-vještaci pri sudovima, stomatolozi, te pravnici.
– Postoji i određen broj osoba sa srednjom školom, koji su na primjer zaposleni u različitim udruženjima ili niskokvalifikovanih radnika koji rade u obezbjeđenju ili kao čuvari objekata – kažu u Fondu PIO.
Vodeći prema broju zaposlenih penzionera su Banjaluka, Bijeljina i Prijedor, iako je ovakve primjere moguće pronaći i u manjim lokalnim zajednicama širom Srpske. Najveći broj zaposlenih penzionera zabilježen je početkom 2012. godine, kada ih je registrovano 334. Stupanjem na snagu važećeg Zakona o PIO taj broj se smanjivao, a nakon odluke Ustavnog suda RS iz novembra 2013. broj se stabilizovao na 200 do 2010. zaposlenih korisnika Fonda PIO.
Mišljenja o tome da li osobe koje primaju penziju treba da primaju i platu su podijeljena, kako među građanima tako i među stručnjacima.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da je zapošljavanje penzionera, u situaciji kada je veliki broj mladih ljudi bez posla, oduzimanje šanse onima koji su tek zakoračili u svijet odraslih. – Mladi moraju dobiti priliku, jer samo pod tim uslovima neće otići u inostranstvo i ostaće u RS – smatra Pavlović.
Kao primjer dobre prakse navodi Holandiju gdje penzionisani eksperti, koje zovu i “biznis anđeli”, pomažu firmama, ali za to ne dobijaju platu i ne zapošljavaju se na radna mjesta, koja ostaju rezervisana za mlade. – Njihove troškove, poput putovanja do posla, pokriva država ili neka nevladina organizacija – kaže Pavlović.
S druge strane potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić smatra da je angažovanje penzionera, koji su debelo potkovani znanjem i iskustvom u svojim oblastima, opravdano.
– Postoji potreba za ljudima sa iskustvom, oni pomažu u prenošenju znanja na mlađe i poslodavci ponekad dolaze u situaciju da ne mogu bez toga. Mi ćemo uvijek radije zaposliti mlade kadrove za neku oblast, ali ako ih nema na tržištu rada mijenja ih penzioner – pojasnio je Trivić. Napomenuo je da to nije ni malo neobično, jer u svijetu ljudi rade i kad zakorače u osmu deceniju života.
Propisi
Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju bilo je predviđeno da se korisniku penzije koji počne raditi obustavlja isplata penzije dok je u radnom odnosu. Međutim, odlukom Ustavnog suda RS iz novembra 2013. godine ta odredba je proglašena neustavnom.
– Nakon ove odluke korisnik starosne i invalidske penzije može nesmetano i da radi. Korisnici porodične penzije ne mogu istovremeno primati i penziju i platu – pojasnili su u Fondu PIO.

(Glas Srpske)