Lana Bastašić: Bosna je zemlja posvađana sama sa sobom

(…)
"Uhvati zeca" je roman o pitanjima identiteta. Pomenuli smo vašu raznolikost i nesvrstanost. Da li je to bio početni impuls da pišete o ovoj temi? Može li se taj beli zec ikada uhvatiti i zašto nam je to na Balkanu tako važno?

- Početni impuls, ako je postojao, bio je rezultat više događaja: razmišljala sam o svom odlasku s Balkana i mala jaku želju da napišem roman ceste smješten u Bosni. Nekad u to vrijeme je dragoj prijateljici iz Banje Luke umro bijeli zec. I sve to tokom mog ponovnog čitanja i analiziranja Alise u Zemlji čuda. Ipak, ono što me je najviše zanimalo jeste pitanje da li je uopšte moguće pisati o Bosni, da li je moguće poznavati svoju zemlju ili je sve što imamo samo miks emocija, nepouzdanih sjećanja i blažih ili jačih trauma. To je zemlja koja je posvađana sama sa sobom, u kojoj žive ljudi koji odbijaju reći njeno ime, u kojoj se govori jezik koji svako naziva kako želi, ali to je isto tako posljednja jugoslovenska republika u kojoj država ne znači isto što i nacija ili vjera, pa je zato u Bosni moguća kakva - takva sloboda samoidentifikacije.

Bosna kao Zemlja čuda, Bosna kao žena, silovana i iskorišćena... Bosna kao književni lik. Razumeju li taj dco priče strani čitaoci, budući da je knjiga prevedena I nagrađena evropskim priznanjem?

- Zapravo me iznenadilo koliko stranci mogu shvatiti neke suptilnije reference i pročitati roman s više različitih strana. Možda baš zato što imaju tu distancu i ne osjećaju previše lično to o čemu govorim. Plašila sam se da će roman biti relevantan samo našim čitaocima, da će se u prevodu izgubiti njegova suština - prljavost i nesvrstanost Sarinog jezika. Međutim, koliko god da su neke manje reference izgubljene u prevodu (npr. Tajči kao fenomen amerikanizacije kasnih osamdesetih, netom prije rata), toliko su druge teme dobile na važnosti. U Španiji, npr., niko ne priča o ženskom prijateljstvu mojih likova, već prosto o prijateljstvu.

(…)

Iz intervjua koji je književnica Lana Bastašić povodom Evropske nagrade za književnost (za roman ‘’Uhvati zeca’’) dala Mariji Krtinić (‘’Danas’’)