Most Radija Slobodna Evropa Treći entitet

O šansama da se u Bosni i Hercegovini formira treći, hrvatski entitet, sa novinarom Omerom Karabegom razgovaraju Slavo Kukić, sociolog i profesor Sveučilišta u Mostaru, i Vehid Sehić, predsednik Foruma građana Tuzle.

SLAVO KUKIĆ: Odluka Ustavnog suda o izboru poslanika u Dom narodna federacije ne ulazim u to da li je ispravna ili nije, nisam ustavni stručnjak. Ta odluka tjera vodu na mlin Dragana Čovića kad je riječ o njegovom nastojanju da budu usvojene izmjene izbornog zakona koje je predložio HDZ.

VEHID ŠEHIĆ: Mislim da Čović nema nekih posebnih aduta iz prostog razloga što bi moralo doći do promjene Dejtonskog ustava i Ustava Federacije BiH da bi bio formiran treći entitet. Naravno, legitimno je pravo HDZ-a da predlaže, ali cilj njihovog prijedloga izmjena izbornog zakona je da se obezbijedi apsolutna dominacija HDZ-a ne vodeći računa o tome da se time diskriminiraju Hrvati koji ne žive u Hercegovini.

KUKIĆ: Tačno je da prijedlog Izbornog zakona HDZ-a uvodi segregaciju dijela bosanskohercegovačkih Hrvata. Nakon što je taj prijedlog objavljen napravio sam izbornu računicu na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine. Po toj računici ispada da u Predsjedništvo BiH ne može biti izabran nijedan Hrvat koji nije dobio većinu u Zapadnohercegovačkoj županiji. Drugim riječima, možete imati slijedeći scenarij - da član Predsjedništva postane kandidat koji je dobio 100.000, a ne onaj za koga je glasalo 200.000 bosanskohercegovačkih Hrvata. Taj prijedlog segregira Hrvate koji žive izvan prostora od Neretve do Livna.

ŠEHIĆ: To sada radi i Čović. Treći entitet u granicama, o kojima govori Čović, izazvao bi političke turbulencije ne samo u Federaciji, nego i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Čak se govori i o nekom humanom preseljenju, jer je treći entitet navodno prostor u kome svi Hrvati treba da žive. To nas vraća u 1991. godinu.

KUKIĆ: Užasavajuće je to ponovno crtanje ratnih granica. Ali to govori još nešto - da je priča o tome kako HDZ brani interese Hrvata u BiH u stvari obična demagoška floskula. Jer zalagati se da treći entitet obuhvata teritorije koje je osvojio HVO - znači otpisati sve Hrvate iz Sarajeva, Banjaluke, Tuzle, čitavog Zeničko-dobojskog kantona, Posavine i tako dalje. Pomenutom izjavom Dragan Čović je poručio tim Hrvatima: ili se preselite na prostor bivše Herceg-Bosne ili sami o sebi vodite računa.

ŠEHIĆ: Cilj saveza Čović-Dodik nije nikakva odbrana Hrvata i Srba nego zaštita njihovih vlastitih interesa. Ali ne treba amnestirati ni treću, bošnjačku stranu. I tamo je gotovo prešućena
Čovićeva izjava o teritorijama koje je osvojio HVO. Nije bilo nekih reakcija. Međutim, ni u hrvatskom korpusu Čovićeve ideje ne prolaze bez otpora. Biskupska konferencija BiH ne podržava ustroj Bosne i Hercegovine kakav predlaže HDZ. Kardinal Puljić kaže: "Jesam za jedinstvo hrvatskog naroda, ali nisam za jednoumlje". A upravo Hrvatski nacionalni sabor, koji je pod okriljem HDZ-a, pokušava da uvede političko jednoumlje u hrvatskom etničkom korpusu. To me vraća u 1993. godinu kada su emisari HDZ-a dolazili u tuzlanski kraj vršeći pritisak na Hrvate da se isele.

KUKIĆ: Odnos Hrvatske prema trećem entitetu u BiH bio je korektan samo u vrijeme predsjednikovanja Stipe Mesića. U svim drugim periodima nije se znalo što hrvatska politika doista zastupa. Zadnje dvije-tri godine Hrvatska koristi svoju poziciju u Europskoj uniji da vrlo snažno lobira u korist bosanskohercegovačkih Hrvata. Govori o federalizaciji BiH, ne izjašnjavajući se koji je to tip federalizacije.

ŠEHIĆ: Mislim da je odnos vrha Hrvatske prema trećem entitetu nekorektan. BiH ima problema sa svojim susjedima. Svi oni na riječima poštuju teritorijalni integritet i suverenitet ove zemlje, ali njihov odnos prema BiH kao državi nije korektan.

(Radio Slobodna Evropa)