Saturday, May 01, 2010

BRUJA: PRVOMAJSKA PARADA

ZIVIO PRVI MAJ!


SRETAN VAM PRVI MAJ!




BRUJA: PRVOMAJSKA PARADA

Muzika trešti, aplauz se prolama, spiker viče, a zvučnici paraju uši: - Osnovna škola Petar Kočić!- pljesak sa svih strana prašti,- pozdravimo naše mališane, oni su djaci prvaci, oni su budućnost Banjaluke!

To smo mi. Na glavi mi mornarska kapa, a na njoj piše: "Ratna mornarica". Imam i veslo. Jest od šperploče, al je veslo. Do mene moji drugari: Ismet Gunić Dzanović Sejad, Mudrinić Dragan, Kvočka Slavko, Sevdić Stjepan, Kresojević Vojko, Šošić Mirza, Kucelin Željko, Marković Branko. Sve ljuta mornarica, a ni jedan plivat ne zna. Pleh muzika započinje koračnicu, a mi stupamo, ponosno, složno kao jedan. Publika plješčući ne stedi dlanove, šalje nam gromoglasan aplauz. Žmarci mi kroz tjelo prolaze i osjećam se fantastično. Ponosan i važan, a znam da me stari iz publike posmatra. Zove me i ja ga spazim, u publici je, on i mati. Smiju se i mašu mi. Drago im. Ja ozbiljan, kao da sam na zadatku. Ta ja sam sad mornar i svi znaju da sa mornaricom nema šale. To je bila parada maja 1959 godine.

Pedesetih i šesdesetih svakog maja, a najčešće za "1.maj" priredjivane su parade. Sve osnovne škole, sve srednje škole, sva sportska, kulturno umjetnička društva, sve radne organizacije, su davale sve od sebe, da parada uspije i da se u najljepšem svjetlu pokažu svojim banjalučanima. Dan kad se Banjaluka susretala sa svojom omladinom i radničkom klasom. Bilo je ljepo, vidjeti omladinu grada, kako se radosno smije, pjeva i pozdravlja svoju Banjaluku, a ona joj od srca šalje gromoglasan, spontan aplauz. Obično se dugačka kolona učesnika formirala kod Narodnog pozorišta, a onda, ulicom Maršala Tita, kretala sve do iza Džinića palače.

Parada je počinjala oko devet sati izjutra, a narod se okupljen na trotoarima ulice, tiskao, da vidi paradu. Bila je to jedinstvena prilika da Banjaluka vidi, sve što ima. Imala je Banjaluka da vidi dosta toga i da se ponosi sa onim što ima. Hiljade učesnika su satima prolazili: "Rudi Čajavec", "Tvornica celuloze", "Vitaminka", "Univerzal", "Kosmos", "Jelšingrad", "KUD Veselin Masleša", "KUD Vaso Pelagić" i mnogi, mnogi drugi, došli su da pozdrave Banjaluku i da ih ona vidi.

Eto tako su banjalučani voljeli svoj grad, kad sam ja bio mali dečkic i tek sam u školu pošao.

Evo i bonus:

http://www.youtube.com/watch?v=bUe9CEUenG4

6 comments:

  1. Zelim da sve pozdravim i da se Vjeki zahvalim za prekrasne slike. Gdje ih samo iskopa?
    Od sad nista ne trazim na Google, nego samo utipkam Vjeko i to je to.

    ReplyDelete
  2. Sretan vam Prvi Maj prijatelji!

    ReplyDelete
  3. Samo da ispravim Bruju i Bocu,ima nekih "gramatickih gresaka".
    Kaze se ""Zivio 1 Maj",
    a ne" Sretan ti 1 maj".
    Greska se oprasta.
    Zivjeli vi meni.
    Sopen

    ReplyDelete
  4. Ipak je 1.Maj medjunarodni praznik rada, pa da ne bude sve u crno bijelim bojama, ubaci uz cestitku njegov simbol, crven karanfil.

    U staroj Grckoj karanfil je bio simbol naklonjenosti bogova, a doslovan prijevod s grckog glasi «bozanski cvijet». Crveni karanfil u krscanstvu je postao simbolom raspeca, te povezano s time zrtvovanja, milosti i ljubavi.

    ReplyDelete
  5. Zahvaljujem se Canku koji je na brzaka i po noci skoknuo u bastu ubro karanfil i poklonio ga damama.

    ReplyDelete
  6. Bruja,

    Predrag je dobio istorijsku cast da prvi objavite te slike. Nema ih ni Glas, a CNN da ne pricam.

    Foto zaostavstina moga oca. Imam cetrdesetak filmova iz perioda do zemljotresa. Polako ih prebacujem na disk te jos ne znam (osim porodicnih snimaka) sta se sve nalazi na njima.

    pozdravi

    PS. I kod mene je osvanuo Praznik Rada. Ove godine 3. Maj. Mora biti ponedeljak. Ko je vidio slaviti rad neradnim danom.

    ReplyDelete