Entitetska linija podijelila i bh. ptice

BiH ne može vršiti naučno prstenovanje ptica, odnosno ne može pratiti, evidentirati, istraživati i analizirati divlje ptice na svom području. Razlog, kao i mnogo puta do sada je razjedinjena politika.

Zbog kompliciranog političkog ustrojstva, brojnim ministarstvima na kantonalnim i entitetskim nivoima te državnom, BiH se veoma često nađe u situaciji da ne može biti primljena u neke značajne evropske ili svjetske organizacije ili udruženja.

Iako zvuči nevjerovatno, ali BiH još uvijek nema jedinstven sistem za praćenje, proučavanje i prstenovanje ptica. Naime prstenovanje ptica je metoda istraživanja na individualnom obilježavanju divljih ptica. Takav sistem ustanovljen je s namjerom praćenja kretanja i selidbenih puteva ptica. Međutim prstenovanje je danas mnogo značajnije zbog toga što se na taj način mogu dobiti podaci o brojnosti, životnom vijeku, spolu, smrtnosti, vremenu mitarenja ptica, bolesti i eventualnih zaraza koje prenose, najčešćih staništa i mnogo toga drugog.

U većini zemalja prstenovanje organiziraju prstenovačke centrale koje su ujedinjene u Evropski prstenovački savez (EURING). Kada je u pitanju BiH, tu nastaje problem. Naša država je jedna od rijetkih koja nije članica EURING-a, jer taj savez za odobravanje programa prstenovanja u Bosni i Hercegovini traži saglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode na nivou države, te traži i uporište u zakonu o zaštiti prirode da bi nam dodijelila prstenove, te po njihovoj dosadašnjoj praksi predlaže jedan nacionalni centar za prstenovanje. Konkretnije ovaj problem, objasnio je Dražen Kotrošan, predsjednik Ornitološkog društva "Naše ptice".
"Entiteti i država su na neki način krivi i mogu se smatrati odgovornim za ovaj problem. Međutim, odgovor treba tražiti prije svega u entitetskim ministarstvima (Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Ministarstvo za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS-a). U svijetu obično postoji jedna centrala u državi (negdje istina i dvije), sa prstenom koji kao znak prepoznavanja ima oznaku države, što bi kod nas trebalo biti BA ili BiH", ističe Kotrošan.

Nema dogovora među entitetima

BiH trenutno ima dva zakona o zaštiti prirode i to na nivou entitetskih ministarstava, dok su samo neka ovlaštenja zaštite prirode na nivou BiH u sklopu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Obično ulogu centrale koja vrši prstenovanje ptica imaju muzeji ili određeni instituti. "Ornitološko društvo 'Naše ptice' je uradilo jednu studiju za Federalno ministarstvo okoliša i turizma i dali smo prijedlog mreže u kojoj bi Zemaljski muzej u Sarajevu bio centrala a Muzej RS-a 'podcentrala' za Republiku Srpsku. Poslali smo to svim nadležnim ministarstvima, dobijali obećanja ali nikad ništa konkretno. I onda smo dobili odgovor da ministarstvo iz RS-a neće pristati na jedinstven prsten", objašnjava Kotrošan.

Dok mi ubijamo ptice, drugi koriste prstenovanje

Politika je po ko zna koji put onemogućila učešće BiH u važnim međunarodnim projektima i organizacijama. Naš sagovornik je istakao kako je ovo pitanje izuzetno važno jer gubimo najviše na znanju ali i mogućnostima savremenog pristupa nekim stvarima, poput ptičije gripe.

"Mi zato ubijamo ptice, dok drugi iskoriste prstenovanje i uzmu bris i krv iz vene i vrate pticu živu nazad. Uostalom, znali bi i više o kretanju ptica kroz BiH pa tako ne bi gubili novac na pogrešne projekte i izgradnje vjetroelektrana na mjestima gdje je izražena seoba ptica i mnogo drugih razloga. Bili bismo bliže savremenom pristupu proučavanju ptica i konačno bi iskoračili iz 19. vijeka, kada ste za dokazivanje vrste morali ubiti pticu", zaključio je Dražen Kotrošan.

Iz Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta iz Banje Luke problem prstenovanja ptica u BiH komentariše Jovica Sjeničić.
"Za sprovođenje prstenovanja u RS-u imamo nezvaničnu podršku nadležnog Zavoda za zaštitu prirode Republike Srpske, kao i mogućnost pismene podrške entitetskog ministarstva, a također imamo dobru saradnju sa istraživačkim institucijama. Jedina smo organizacija u RS-u koja se bavi naučnim istraživanjem prirode. Mi posjedujemo odgovarajuću opremu i imamo trenutno jedinog licenciranog prstenovača ptica u cijeloj BiH. Naravno, i ako bismo dobili saglasnost EURINGA možemo eventualno imati komplikacije oko prstenovanja u Federaciji BiH", ističe Sjeničić.
Suština priče svodi se na spremnost entiteta da se uključe u rješavanje problema ali bez državnog nivoa. Svi se slažu da postoji problem i svi krivicu prebacuju na nekog trećeg. U međuvremenu ispaštaju ornitolozi koji umjesto da se bave naučnim proučavanjem ptica, moraju da se bore sa zamkama politike.

S. H. foto: Jovica Sjeničić (klix)